Naučnici zaprepašteni: Ultraprerađena hrana povezana sa štetom za svaki glavni ljudski organ

Ultraprerađena hrana (UPF) povezana je sa štetom u svakom glavnom organskom sistemu ljudskog tijela i predstavlja seizmičku prijetnju globalnom zdravlju, prema najvećem svjetskom pregledu.

UPF također brzo istiskuje svježu hranu u ishrani djece i odraslih na svim kontinentima i povezan je sa povećanim rizikom od desetak zdravstvenih stanja, uključujući gojaznost, dijabetes tipa 2, bolesti srca i depresiju.

Nagli porast unosa UPF širom svijeta podstiču korporacije vođene profitom koje koriste niz agresivnih taktika kako bi podstakle potrošnju, iskrivile naučnu debatu i spriječile regulaciju, sugerira pregled dokaza, piše The Guardian.

Nalazi, iz serije od tri rada objavljena u Lancetu, dolaze u trenutku kada milioni ljudi sve više konzumiraju UPF kao što su gotova jela, žitarice, proteinske pločice, gazirana pića i brza hrana.

U Velikoj Britaniji i SAD-u, više od polovine prosječne ishrane sada se sastoji od UPF-a. Za neke, posebno ljude koji su mlađi, siromašniji ili iz nepovoljnih područja, tipična je ishrana koja sadrži čak 80% UPF-a.

Dokazi koje su pregledala 43 vodeća svjetska stručnjaka sugeriraju da su dijete bogate UPF-om povezane s prejedanjem, lošom nutritivnom kvalitetom i većom izloženošću štetnim hemikalijama i aditivima.

Sistematski pregled 104 dugoročne studije provedene za seriju otkrio je da je 92 prijavilo veći povezani rizik od jedne ili više hroničnih bolesti i rane smrti od svih uzroka.

Jedan od autora serije Lancet, prof. Carlos Monteiro, profesor javnog zdravstva i nutricionizma na Univerzitetu u Sao Paulu, rekao je da nalazi naglašavaju zašto je potrebna hitna akcija za rješavanje problema UPF-a.

“Prvi rad u ovoj seriji Lancet ukazuje na to da ultra-prerađena hrana šteti svakom glavnom organskom sistemu u ljudskom tijelu. Dokazi snažno ukazuju na to da ljudi nisu biološki prilagođeni da je konzumiraju”, kazao je.

On i njegove kolege u Brazilu osmislili su Nova sistem klasifikacije hrane. On ih grupira po nivou obrade, od jednog, neprerađena ili minimalno prerađena hrana, poput cijelog voća i povrća, do četiri: ultra-prerađena.

Ova kategorija se sastoji od proizvoda koji su industrijski proizvedeni, često korištenjem umjetnih aroma, emulgatora i boja. Uključuju bezalkoholna pića i pakirane grickalice, te su obično izuzetno ukusni i bogati kalorijama, ali siromašni hranjivim tvarima.

Također su dizajnirani i plasirani na tržište kako bi zamijenili svježu hranu i tradicionalne obroke, a istovremeno maksimizirali korporativni profit, rekao je Monteiro.

Kritičari tvrde da je UPF loše definirana kategorija i da su postojeće zdravstvene politike, poput onih usmjerenih na smanjenje konzumacije šećera i soli, dovoljne za suočavanje s prijetnjom.

Monteiro i njegovi koautori priznali su valjane naučne kritike Nove i UPF-a, poput nedostatka dugoročnih kliničkih i društvenih ispitivanja, novog razumijevanja mehanizama i postojanja podgrupa s različitim nutritivnim vrijednostima.

Međutim, tvrdili su da buduća istraživanja ne smiju odgoditi hitne akcije za rješavanje problema UPF-a, što, kako kažu, opravdavaju trenutni dokazi.

“Rastuća potrošnja ultra-prerađene hrane mijenja prehranu širom svijeta, istiskujući svježu i minimalno prerađenu hranu i obroke”, upozorio je Monteiro.

Ovu promjenu u načinu na koji ljudi jedu podstiču moćne globalne korporacije koje ostvaruju ogromne profite dajući prednost ultra-prerađenim proizvodima, uz podršku opsežnog marketinga i političkog lobiranja kako bi se zaustavile efikasne politike javnog zdravstva koje podržavaju zdravu ishranu.

Drugi rad u seriji predlaže politike za reguliranje i smanjenje proizvodnje, marketinga i potrošnje UPF-a. Iako su neke zemlje uvele pravila za reformuliranje hrane i kontrolu UPF-a, “globalni odgovor javnog zdravstva je još uvijek u povoju, slično kao što je bio pokret za kontrolu duhana prije nekoliko decenija”, navodi se.

Treći rad navodi da globalne korporacije, a ne individualni izbori, pokreću porast UPF-a. UPF je vodeći uzrok “pandemije kroničnih bolesti” povezane s prehranom, pri čemu prehrambene kompanije stavljaju profit iznad svega, rekli su autori.

Glavna prepreka zaštiti zdravlja su “korporativne političke aktivnosti, koordinirane transnacionalno putem globalne mreže front grupa, inicijativa s više dionika i istraživačkih partnera, kako bi se suprotstavilo opoziciji i blokirala regulacija”.

Koautor serije, profesor Barry Popkin sa Univerziteta Sjeverne Karoline, rekao je: “Pozivamo na uključivanje sastojaka koji su markeri UPF-a na etikete na prednjoj strani pakiranja, uz prekomjerne zasićene masti, šećer i sol, kako bi se spriječile nezdrave zamjene sastojaka i omogućila učinkovitija regulacija“.

Autori su također predložili stroža marketinška ograničenja, posebno za reklame usmjerene na djecu, kao i zabranu UPF-a na javnim mjestima poput škola i bolnica te ograničavanje prodaje UPF-a i prostora na policama u supermarketima.

Jedna uspješna priča je brazilski nacionalni program školske hrane, koji je ukinuo većinu UPF-a i zahtijevat će da 90% hrane bude svježa ili minimalno prerađena do 20.