Zastoj u modernizaciji poštanskih usluga: Ko koči uvođenje paketomata u BiH?

Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s posljedicama komplikovanog administrativnog sistema, što se odražava i na sektor poštanskog saobraćaja. Iako bi Agencija za poštanski promet BiH trebala biti regulator koji štiti tržište i interese korisnika, Udruženje privatnih poštanskih operatera (UPPO) tvrdi da se dešava upravo suprotno.Prema njihovim navodima, domaće tržište poštanskih usluga i dalje je zaglavljeno u prošlim vremenima – ne zbog nedostatka tehnologije, nego zbog institucionalnih prepreka. Situaciju su opisali riječima: „Objektivno posmatrano, stanje tržišta poštanskih usluga u našoj zemlji karakteriše zaostalost u tehnološkim inovacijama praćena nedostacima pravnog okvira, odsustvo uloge regulatora koju ne obnaša za to zadužena Agencija za poštanski saobraćaj BiH i nepostojanje zdrave konkurencije zbog neliberalizovanog tržišta u korist javnih operatera.“UPPO tvrdi da problem nije u tehnici, nego u interesima koji blokiraju promjene: „Kako Bosna i Hercegovina ostaje zarobljena u prošlosti – i to ne zbog tehnologije, već zbog ljudi koji je koče“. Posebno ukazuju na, kako kažu, ozbiljan sukob interesa unutar same Agencije.Njihova optužba ide direktno na račun jednog člana Vijeća: „U srcu Agencije za poštanski saobraćaj BiH, institucije zadužene za zaštitu tržišta i korisnika, pojavljuje se ozbiljan sukob interesa, jer član Vijeća Agencije, koji je istovremeno zaposlen u BH pošti, aktivno utiče na odluke koje favorizuju javnog operatera, a diskvalifikuju privatne“.Kao simptom problema navode blokadu uvođenja paketomata — samouslužnih stanica koje su već standard u regionu, a u BiH i dalje čekaju zeleno svjetlo. UPPO poručuje: „Dok je ova tehnologija u regionu standard, u BiH je njen razvoj zaustavljen upravo od strane Agencije.“Dalje objašnjavaju da se ključni dokument, novi Opći uslovi za obavljanje poštanskih usluga, ne usvaja upravo zbog političkog utjecaja unutar Agencije: „Agencija blokira usvajanje novih Općih uslova za obavljanje poštanskih usluga, a koji, između ostalog, predviđaju paketomat kao samouslužno sredstvo. Naime, član Vijeća Agencije, koji je u radnom odnosu u BH Poštama, zloupotrebom ovlaštenja i bez ijednog opravdanog razloga, glasanjem protiv usvajanja ovog dokumenta, postupa u skladu sa onim što od njega traži njegov poslodavac koji nije spreman za otvorenu trku na tržištu.“Sukob je dodatno eskalirao nakon odluke iz 2022. godine, kada je Agencija usvojila dopunu Općih uslova kojom se zabranjuje da se kurirske pošiljke preuzimaju u poslovnicama operatera. Udruženje tvrdi da je dopuna donesena ciljano i nezakonito: „Ova dopuna donesena je isključivo sa ciljem da se u korijenu osujeti i spriječi tadašnja inicijativa privatnih operatera da se omogućavanjem predaje/isporuke pošiljaka na različitim lokacijama, stvore uslovi kojima će se korisnicima olakšati slanje/prijem pošiljaka.“Tvrde i da se godinama dopuna nije primjenjivala jer nije imala zakonsku podlogu, ali da se to promijenilo: „S obzirom da je ovo ograničenje usvojeno protivzakonito i bez odobrenja nadležnog Ministarstva komunikacija i transporta BiH, Agencija nije insistirala na njegovoj primjeni sve do prije nekoliko mjeseci, otkada šalje naloge entitetskim inspektoratima sa zahtjevom za izricanjem zabrane rada i prijetnjama oduzimanjem licenci.“Kako bi se dobila i druga strana priče, upiti su upućeni Agenciji za poštanski saobraćaj BiH, uz očekivanje njihovog stava o optužbama UPPO-a. Privatni operateri, međutim, poručuju da neće stati dok se situacija ne promijeni.„Nastavit ćemo poduzimati konkretne korake i koristiti sva raspoloživa pravna sredstva da Agenciju podstaknemo na odgovorno i savjesno obnašanje povjerene funkcije, kako bi se zaustavila praksa opstrukcije napretka tržišta poštanskih usluga, konstantnim zloupotrebama uspostavljenog principa odlučivanja konsenzusom članova Vijeća, a na uštrb privatnih poštanskih operatera, tj. razvoja tržišta usluga.“