Šta najviše uvozimo i odakle, a šta najviše izvozimo i gdje: Objavljeni podaci o ekonomiji BiH

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine od januara do septembra 2025. godine, u poređenju s istim periodom 2024, porasla je za 1,6 milijardi KM ili 5,60 posto.

Izvoz i uvoz: ključne brojke

Na prezentaciji Vanjskotrgovinske komore BiH danas u Sarajevu istaknuto je da je izvoz u posmatranom periodu iznosio 12,9 milijardi KM, a uvoz 22,6 milijardi KM.

Kad je riječ o strukturi, Bosna i Hercegovina najviše izvozi električnu energiju i izolovanu žicu, a najviše uvozi naftu i putničke automobile.

“Izvoz je rastao 5,60 posto (porast od 686 miliona KM), dok je uvoz rastao 4,11 posto (porast od 892 miliona KM).”

Rast izvoza najizraženiji je u sektorima s tradicionalnom konkurentnošću – agroindustrija i prehrana, te metalska industrija sa elektroindustrijom, uz povećanu eksternu potražnju.

Sektorska struktura trgovine

U izvozu najviše učestvuju:

• metalska industrija sa skoro 44 posto
• drvna industrija sa 21 posto

U uvozu, pored ove dvije grane, značajno utiču agro i prehrana sa učešćem od 18 posto.

Navedeno je da je vanjskotrgovinski deficit porastao na 9,65 milijardi KM, što je povećanje od 205 miliona KM.

“Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,3 posto i veća je za 1,43 posto u odnosu na prethodnu godinu.”

Vodeći trgovinski partneri BiH

Najveći partneri Bosne i Hercegovine su:

• Hrvatska (18,38%)
• Srbija (12,7%)
• Njemačka (10,52%)
• Slovenija (8,56%)
• Italija (7,4%)
• Austrija (6,46%)
• Turska (4,07%)

Naglašeno je da rast izvoza ukazuje na stabilizaciju izvoznih tokova i jaču orijentaciju ka konkurentnim proizvodima.

Više od dvije trećine izvoza iz BiH ide ka EU, što potvrđuje visoku integraciju u evropsko tržište.

Povećana lična potrošnja

Predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić izjavio je da je “rast uvoza rezultat povećane lične potrošnje, nastavka infrastrukturnih projekata i veće tražnje za robom široke potrošnje.”

Podsjetio je da strukturni problemi ostaju, a to su zavisnost od uvoza energenata, hrane i sirovina.

Egrlić je dodao da su “dominacija proizvoda niže dodane vrijednosti, nedovoljna diverzifikacija tržišta i potreba za ubrzanom modernizacijom proizvodnje i dalje ključne prepreke snažnijem izvoznom iskoraku.”

“Ovi strukturni problemi nalažu intenzivnije ulaganje u sektore s većom dodatnom vrijednošću, digitalizaciju i podizanje tehnološke opremljenosti industrije”, rekao je Egrlić.