Milioni vise o tankom koncu: BiH pred ključnim testom, prvo ratifikacija ugovora, a potom novac

Reformska agenda donosi stotine miliona eura našoj zemlji, a oko sedam posto sredstava bit će dostupno nakon potvrde ugovora, dok isplata ostatka ovisi o radu bh. institucija.

Zvanična informacija o prihvatanju Reformske agende koju Evropska komisija treba uputiti bh. institucijama željno se očekuje. Pitanje je dana, pa i sata, kada će institucije dobiti potvrdu iz Bruxellesa.

Ja sam ranije javnost obavijestila, a sada i kolege, da su zemlje članice EU prihvatile našu Reformsku agendu i sada samo od njih očekujemo – a nadam se da će to biti do kraja ovog tjedna – službeno obavještenje na institucije, poručila je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto nakon jučerašnje sjednice državnih ministara.

Naglasila je da ih sada očekuje jako puno posla. Podvukla je da evropske institucije očajnički očekuju što je moguće prije ratifikaciju dva sporazuma: ugovor o instrumentu i ugovor o zajmu.

Na potezu je Ministarstvo financija i trezora, naglasili smo našem ministru da bude spreman što je prije moguće da se, u suradnji sa institucijama i koordinatorom za reforme i rast, napravi prijedlog sporazuma i uputi na ratifikaciju, jer od ratifikacije dva ugovora ovisit će prvo povlačenje avans tranše u iznosu od 60 i nešto milijuna eura, što je na razini od oko sedam posto sredstava koja su odvojena za BiH, kazala je Krišto.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto naglasio je da je Reformska agenda suštinski odobrena. Predsjedavajuća je izvijestila da će Plan rasta biti odobren u narednih nekoliko dana.

Predstoji potpisivanje dva formalna ugovora koja moraju biti ratificirana, što znači da ih moraju usvojiti i VMBiH i oba doma Parlamenta BiH i Predsjedništvo BiH. Nakon toga bit će operativna sredstva i to ona prva avansna za koja znate, to je između 60 i 65 miliona eura, a ostalo po učinku: onoliko koliko uradimo, toliko možemo i povući sredstava, poručio je ministar Forto.

A Reformska agenda donosi i niz obaveza i mjera koje moramo postupno ispunjavati kako bi građani osjetili stvarne benefite Plana rasta za Zapadni Balkan koji je operativan do kraja 2027.

Od ratifikacije dva ugovora ovisit će prvo povlačenje avans tranše od 60 i nešto miliona eura, istakla je Krišto.

Dr. Soeren Keil sa Univerziteta u Passau u Njemačkoj naglašava da je nakon što je BiH dostavila novu Reformsku agendu u posljednjem mogućem roku, izgledno da će je Komisija zvanično prihvatiti i otpustiti prvu tranšu novca. Tehnički gledano, novac bi trebao biti pušten tek kada se reforme provedu, ističe dr. Keil.

Upozorava da je naredna 2026. izborna godina, te da je u našoj zemlji, gledajući i kroz historiju, to gotovo uvijek sprečavalo bilo kakav napredak. A novac nam je prijeko potreban i važan za provođenje reformi.

Novac može biti od velike pomoći ako se pravilno upotrijebi i uloži u ključne elemente vezane za infrastrukturu i ekonomski rast. Također, može pratiti politike EU u odnosu na uključivanju Bosne u SEPA i okvire politike Roaming kao kod kuće, što bi unaprijedilo integracijsku agendu, ističe naš sagovornik.

No, upozorava da svi uslovi traže velike napore. I iako je Komisija prihvatila dokument koji je još nedostatan u pogledu nekih zahtjeva s velikim reformama koje više zvuče kao obećanja, a nisu detaljno isplanirane, teško je tvrditi da će elite moći provesti ono što su obećale.

To bi potencijalno moglo značiti da će Komisija, ako reforme ne budu provedene, zamrznuti finansiranje, upozorava dr. Keil.

Politička analitičarka dr. Marika Djolai naglašava da je pozitivno što se Bosna i Hercegovina priključila regionu kada je riječ o Planu rasta za Zapadni Balkan. Pozitivno je, navodi, i što smo imali predstavnicu na sastanku sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos u Tirani 21. novembra.

Kada je riječ o očekivanjima u okviru Plana rasta, cilj je da se do kraja 2025. demonstrira napredak na 85 posto reformskih koraka. S obzirom na kašnjenje u odnosu na druge zemlje u regionu, BiH trenutno nije u mogućnosti da prikaže napredak u reformama, ističe dr. Djolai.

Podsjeća da BiH sada može povući do 976,6 miliona eura umjesto prvobitno namijenjenih 1,085 milijardi. Proces oslobađanja fondova je merit-based, što znači da kada se demonstrira progres i pokažu rezultati vezani za određene reforme, određena tranša sredstava se oslobađa, kaže naša sagovornica.

Ističe da svaka zemlja nakon ratifikacije i potpisivanja sporazuma dobija prvu tranšu tzv. pre-payment kako bi započela proces reformi. Za sada jedino Kosovo i BiH nisu dobili sredstva, dok ostale zemlje jesu i to u vrijednosti od 414 miliona eura, ističe dr. Djolai.

Podvlači da je Reformska agenda organska, što znači da nije nametnuta izvana, te da od unutrašnjih politika zavisi koje oblasti će biti prioritet. Treba vidjeti na šta su se fokusirali susjedi i šta su uspjeli postići.

Prvenstveno, moraju se uspostaviti pravni i administrativni koraci u okviru Instrumenta za reforme i rast, a to je neophodan korak kako bi se sredstvima uopšte pristupilo, kaže naša sagovornica.

S obzirom na to da ulazimo u posljednji mjesec 2025, pita se da li će se potrebni koraci uspjeti provesti do kraja godine i hoće li biti unutrašnjih opstrukcija. Mišljenja je da bi se fokus trebao staviti na borbu protiv korupcije, ali naglašava da projekti moraju biti specifični kako bi se opravdalo ulaganje desetina miliona eura.

Novac može biti od velike pomoći ako se pravilno upotrijebi i uloži u ključne elemente vezane za infrastrukturu i ekonomski rast, ističe dr. Keil.

A upravo je komesarka Kos u Tirani istakla da je Plan rasta ključan za napredak regiona, navodeći da EU želi postati konkretna, svakodnevna stvarnost za građane Zapadnog Balkana. Sve zemlje Zapadnog Balkana pripadaju Evropskoj uniji i trebale bi biti njen punopravni dio, izjavila je Kos prošle sedmice.

A kako bi Bosna i Hercegovina ostvarila napredak na EU putu i održala prvu međuvladinu konferenciju, ključno je što prije usvojiti dva zakona: onaj o VSTV-u i Sudu BiH, te imenovati glavnog pregovarača. Na zakone se gleda kao na glavni prioritet i oni bi se pred državnim ministrima trebali naći drugog decembra.

Tada će pred VMBiH biti i odluka o pregovaraču. Vremena za čekanje više nema.