Arheolog Mirza Kapetanović iz Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo govorio je o procesu i značaju evidentiranja arheoloških nalazišta na području Kantona Sarajevo. U svih devet općina Kantona Sarajevo, evidentirano je gotovo 450 arheoloških nalazišta, od prahistorijskih naselja – gradina i groblja, preko tragova srednjovjekovnih i osmanskih nalazišta i urbanih cjelina, nekropola i mezarja, pa sve do austrougarskih utvrda i baštine modernog doba.Proces je počeo iz potrebe da se napravi sistematična, jedinstvena baza podataka, jer su mnogi lokaliteti bili zabilježeni samo fragmentarno, u starim izvještajima, literaturi, kartama ili usmenim predanjima. Cilj je bio spojiti sve te informacije, izaći na teren gdje god je to moguće i napraviti savremeni, pouzdani registar koji može služiti i arheolozima, i institucijama za zaštitu, ali i urbanistima i investitorima”, navodi Kapetanović.Pojašnjava da evidencija podrazumijeva detaljno prikupljanje podataka: historijskih izvora, starijih arheoloških publikacija, lokalnih naziva i predanja, satelitskih snimaka, kartografije. Kada postoje indikacije, izlazimo i na teren.Pošto praktikujem da ne idem sam na teren, (zbog rizika od brojnih opasnosti i nezgoda koje se mogu desiti) najčešće sam sa lokalnim ljudima ili sa nekim od svojih kolega po istoj ili sličnoj profesiji. Tu radimo vizuelnu prospekciju, zapisujemo koordinate, opisujemo stanje lokaliteta, uzimamo fotografije i provjeravamo stanje da li je lokalitet ugrožen.Nekada naiđemo na sasvim nova nalazišta koja do tada nisu bila nigdje zabilježena”, ističe Kapetanović. Pojašnjava je spektar pronalazaka izuzetno širok, da su tu prahistorijske gradine, ilirska utvrđenja, rimskodobni ostaci, srednjovjekovna groblja i nekropole, ostaci iz osmanskog perioda, kao i lokaliteti iz novijeg doba, posebno vezani za austrougarsko doba i industrijsku baštinu.Ono što je fascinantno jeste da Sarajevo i njegova šira regija imaju kontinuitet života dug preko 5.000 godina. Najviše me iznenadila gustoća prahistorijskih lokaliteta oko šireg područja sarajevske kotline.Mnoga uzvišenja kriju tragove zemljanih fortifikacija, starijih naselja koja do sada nisu bila dovoljno istražena. Također, iznenadila me i činjenica koliko brzo moderni razvoj prijeti nekim lokalitetima u gradovima – pogotovo antičkim ili osmanskim koji su izloženi urbanizaciji.Sarajevo se u tom smislu naglo širi, stoga uvijek prijeti opasnost da se ti lokaliteti trajno unište, stoga je od ogromnog značaja da postoji dokumentacija o njima”, poručuje Kapetanović. Za evidenciju navodi da je od ključne važnosti za zaštitu kulturne baštine, jer bez tačnih informacija ne može se donositi ispravne odluke.Također, evidencija pomaže tokom pravne zaštite i pri izradi urbanističkih planova, kako bi se spriječilo uništenje lokaliteta. Osim toga, otvara vrata budućim istraživanjima, turističkim projektima i edukaciji lokalne zajednice.Kanton Sarajevo ima ogroman potencijal da razvije kulturni i arheološki turizam, ako se s ovim podacima radi odgovorno”, istakao je Kapetanović. Što se tiče baze, pojašnjava, da je plan da se baza stalno nadopunjuje, a zatim svi novi podaci će biti kartirani i predstavljeni javnosti.Arheologija je živa disciplina, tereni i krajolici se mijenjaju, pojavljuju se nova saznanja. Također radimo na tome da podaci budu digitalno dostupni institucijama, ali i građanima.Sljedeća faza je dublja analiza prioritetnih lokaliteta, njihova kategorizacija prema ugroženosti i, nadam se, pokretanje konkretnih zaštitnih i istraživačkih projekata”, pojasnio je Kapetanović. Posebno ističe saradnju s lokalnim zajednicama kao ključnu za uspješan proces evidentiranja.Građani, naročito oni koji žive u područjima s većim brojem arheoloških nalazišta, često imaju dragocjena saznanja. Mnogi lokalni stanovnici su svjesni starosti određenih objekata ili područja, pa mogu biti važni suradnici u dokumentaciji.Kroz generacije često nose kolektivno sjećanje o tim mjestima. Naša zadaća je educirati ih i motivirati da nas obavijeste ako primijete nešto neobično, bilo da je riječ o artefaktima ili neobičnim strukturalnim ostacima”, zaključio je Kapetanović.Na kraju je pozvao sve građane da svaki put kada naiđu na nešto, neuobičajeno – keramiku, zidove, tragove starih struktura, to prijave nadležnim institucijama.