Od minimalne plate 1000 KM, radnik jedva preživljava

Minimalna plata je već godinama jedna od najosjetljivijih tema u Bosni i Hercegovini. Sve je više radnika koji rade puno radno vrijeme, a i dalje jedva sastavljaju kraj s krajem.Cijene hrane, stanarine, režija i goriva rastu, a plata od 1000 KM, koliko trenutno iznosi minimalac u Federaciji BiH, jednostavno više ne može pratiti troškove života.Dodatni problem je što se pravila razlikuju između dva entiteta. U Republici Srpskoj već je dogovoreno da će minimalna plata u 2026. godini biti 1000 KM, što je za 100 KM više nego ove godine.Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić pojasnio je da će najniža neto plata za radnike sa trogodišnjom srednjom školom biti 1050 KM, s četverogodišnjom srednjom 1100 KM, za višu spremu 1350, a za visoku stručnu spremu 1450 KM.Za prva dva nivoa stručne spreme poslodavci će imati olakšice – 50 KM po radniku na koje se neće plaćati porezi i doprinosi.U Federaciji BiH situacija je napetija. Krajem godine prestaje važiti odluka Vlade FBiH kojom je minimalna plata utvrđena na 1000 KM.Sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV), koja je trebala biti održana prošle sedmice, pomjerena je za 1. decembar. Upravo na toj sjednici očekuje se rasprava o novom iznosu minimalca, ali i o tome da se plate konačno razlikuju po nivou obrazovanja i odgovornosti na poslu.Sindikat je već najavio svoje zahtjeve: da minimalna plata bude 1200 KM za radnike sa završenom osnovnom školom, 1400 KM za one sa srednjom i 1600 KM za radnike s visokom stručnom spremom.Njihova poruka je jasna – radnik koji radi puno radno vrijeme ne smije biti na rubu siromaštva. Ukazuju na to da je dosadašnje izjednačavanje svih na 1000 KM dovelo do apsurda: higijeničarka koja je ranije imala platu 800 KM dobila je povećanje od 200 KM, dok je neko ko radi složenije i odgovornije poslove dobio tek 50 KM više.S druge strane, poslodavci upozoravaju da prebrzo i veliko povećanje minimalne plaće može dovesti do novog udara na privredu, posebno na male i srednje firme.Boje se da bi dio poslodavaca mogao smanjiti broj zaposlenih ili dio poslova prebaciti u sivu zonu, ako im se nametnu obaveze koje, kako tvrde, ne mogu izdržati.Uoči nove sjednice ESV-a, jedna stvar je potpuno jasna: realni troškovi života rastu mnogo brže od plata.Dok sindikati traže da se minimalac podigne i veže za potrošačku korpu, poslodavci se pozivaju na slabu konkurentnost, poreze i namete.Između tih suprotstavljenih stavova stoji običan radnik koji od plate do plate računa svaku marku i čeka da umjesto obećanja konačno vidi razliku na platnoj listi.