Ademović: Država mora odlučivati o vlastitoj imovini

Predsjedavajući Doma naroda PSBiH Kemal Ademović u razgovoru za Fenu poručio je da je evropski put Bosne i Hercegovine ponovo otvoren tek nakon što su se na sto vratila dva ključna zakona – o VSTV-u i Sudu BiH. Smatra da je riječ o pokušaju Evropske komisije “da se do nove godine 2026. uradi nešto”, jer izborna 2025. ostavlja malo prostora za napredak.Ako se zakoni ne usvoje i ne uslijedi međuvladina konferencija, kaže, slijedi “novi dug zastoj”. Pojašnjava da je Ministarstvo pravde oba zakona poslalo u hitnu proceduru i da je moguće organizovati brze sjednice, ali podsjeća da mora vidjeti konačne verzije: “Naravno, ukoliko tekstovi ovih zakona budu korektni, onda mogu biti i usvojeni.”Dodaje da je VSTV imao više od 40 amandmana i da ne zna “šta je od tih prethodnih 40 amandmana prihvaćeno”. Za zakon o Sudu BiH kaže da je dobio informaciju kako se nadležnosti i sjedište neće mijenjati, te da bi VSTV imenovao predsjedavajućeg Apelacionog odjeljenja: “Ako je tako, to bi bilo dobro prelazno rješenje.”Naglašava da evropski zakoni ne smiju biti nametnuti: “Nijedan zakon, pa makar on bio i evropski, ne treba donositi po svaku cijenu.” Ipak upozorava da je ovo vjerovatno posljednja šansa u ovom sazivu. Kada je riječ o državnoj imovini, Ademović pozdravlja što su zastupnici u Predstavničkom domu ponovo otvorili to pitanje: “Dobro je što su zastupnici u Predstavničkom domu ponovo pokrenuli ovaj proces.”Iako tekst nije detaljno analizirao, smatra da bi mogao “zadovoljiti potrebe Bosne i Hercegovine”. Na pitanje o Južnoj interkonekciji naglašava da je zakon o imovini ušao u redovnu proceduru i da njegovo usvajanje neće biti brzo.Smatra da se taj projekat može riješiti kao pojedinačan slučaj, podsjećajući na primjer prodaje zemljišta za Ambasadu SAD-a: “Moglo bi se naći slično rješenje, ili kroz koncesioniranje ili davanje na privremeno korištenje.” Ponovo naglašava ulogu države: “Da se iznađe neko puno kvalitetnije rješenje u kojem će se država pitati za svoju imovinu.”Govoreći o sjednici PIC-a, potvrđuje da bi državna imovina mogla biti važna tema i da Trojka ima definisane principe. Upozorava da niko ne smije prihvatiti neustavne modele pod izgovorom hitnosti oko plinovoda.O funkcionisanju Doma naroda kaže da većina varira jer se često uskraćuje kvorum, a delegati posežu za “vitalnim interesom” i kod tehničkih pitanja: “Većina se ruši.” Ipak, evropske zakone, budžet i slične akte delegati najčešće podrže dvotrećinski.U vezi sa stranačkim stavovima o državnoj imovini, odgovara da Konakovićeve izjave ne prate realnost: “Da je uvažen moj stav, ta Odluka ne bi bila usvojena i ne bih ja morao podnositi apelaciju.” Podsjeća da je tematsku sjednicu o ovom pitanju tražio još prije mjesec dana, ali da nije održana.Zaključuje da je vrijeme za odluke ograničeno i da država mora ponovo preuzeti kontrolu: “To je pretpostavljena imovina svih građana BiH.”