Borba za minimalac: Radnici hoće 1.200 KM, poslodavci računaju svaku marku

Borba za veće plate u Federaciji BiH ulazi u novu, osjetljivu fazu. Savez samostalnih sindikata BiH u pregovorima s Ekonomsko-socijalnim vijećem FBiH traži da se minimalna plata podigne na 1.200 KM i da se konačno uvede red u platne razrede da plata zavisi od škole, odgovornosti i staža, a ne od dobre volje poslodavca.

Radnici s najnižim primanjima očekuju konkretne pomake, a iz sindikata upozoravaju da je dosadašnji sistem napravio potpuni haos. Podsjećaju da je prošlogodišnje dizanje minimalca sa 600 na 1.000 KM dovelo do apsurdnih situacija u kojima čistačica ima 1.000 KM, a kvalifikovani radnik sa srednjom školom svega 1.050 KM.

Slično je i u javnom sektoru u pojedinim ustanovama zaposleni s visokom stručnom spremom primaju gotovo istu platu kao higijeničarke, a zbog dužeg staža ponekad i manje. Zato sindikat traži sistemsko rješenje: da se minimalna plata veže za prosječnu, na nivo od 60 do 70 posto prosječne plate u Federaciji.

Time bi se izbjeglo svake godine iscrpljujuće natezanje oko iznosa, a radnici i poslodavci bi znali na čemu su. Posebno podsjećaju da je Vlada FBiH već smanjila doprinose, očekujući da dio tog “oslobađanja” poslodavci pretoče u veće plate – što se, u velikom broju slučajeva, nije desilo.

Poslodavci, s druge strane, poručuju da je vrijeme “nerealnih zahtjeva” prošlo. Predstavnik ESV-a Safudin Čengić naglašava za Forbes da se plate ne mogu krojiti po željama, nego isključivo prema stanju ekonomije.

Podsjeća na podatke prema kojima radnik u BiH godišnje stvori oko 18.000 eura BDP-a, u Hrvatskoj 40.000, a u Njemačkoj oko 90.000. Upravo zato, kaže, te zemlje mogu imati veće plate i jači socijalni sistem, jer dijele ono što realno zarade, dok se u BiH često očekuje više nego što privreda može iznijeti.

Najveće kritike poslodavaca idu na račun javnog sektora. Podsjećaju da je u doba pandemije realni sektor isplaćivao pola plata i borio se za opstanak, dok su u javnom sektoru redovno išle pune plate, uz topli obrok i prevoz, iako mnogi mjesecima nisu dolazili na posao.

Kao upozorenje navode i slučaj fabrike obuće u regionu: sindikat je insistirao na povećanju plata bez ekonomske podloge, fabrika je zatvorena i preseljena u Moldaviju, a četiri godine kasnije, 600 radnika još uvijek je bez posla. Sindikati, pak, poručuju da brane prava radnika, a ne “neradnika”, i da se ovdje ne radi o luksuzu, već o pokušaju da se plata približi troškovima stvarnog života.

Poslodavci uzvraćaju da bez rasta produktivnosti nema trajnog povećanja primanja, inače se otvara prostor za nova zatvaranja firmi i odlazak kapitala. Hoće li se između ovih suprotstavljenih stavova naći kompromis minimalac koji će radnicima značiti bar malo dostojniji život, a poslodavcima ostaviti prostor da opstanu i ulažu odlučit će se u narednim pregovorima.

Od tog dogovora zavisi hoće li BiH konačno dobiti uređen sistem plata koji vrednuje rad, znanje i odgovornost, ili će se i dalje vrtjeti u krugu nezadovoljnih radnika, ogorčenih poslodavaca i još jedne propuštene šanse.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE