“Dišemo na rate”: Zagađen zrak u BiH opet iznad granice

Zagađen zrak u Sarajevu i drugim gradovima Bosne i Hercegovine ponovo je iznad dozvoljenih dnevnih vrijednosti, pokazuju podaci hidrometeoroloških mjerenja. Prema informacijama objavljenim na stranici Eko akcije, u proteklih mjesec dana zrak je često bio označen kao nezdrav, posebno za osjetljive grupe stanovništva.

I dok meteorološke prognoze najavljuju sunčano vrijeme, u gradovima se sunce jedva nazire – umjesto vedrog neba, prizori magle i smoga. Mjerne stanice bilježe prekoračenja štetnih čestica PM, ali i drugih polutanata.

„Skoro na svim mjernim mjestima u Federaciji došlo je do prekoračenja određenih polutanata. U sarajevskoj regiji problem je prašina (PM čestice), u Zeničko–dobojskom i tuzlanskom kantonu dominira sumpor-dioksid, a ponegdje imamo i problem s azotnim oksidima“, pojašnjava Enis Krečinić iz Odsjeka za kvalitet zraka Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Najveći izvori zagađenja su mala kućna ložišta na drvo i ugalj, dotrajale peći i kotlovnice, ali i saobraćaj, kao i neplanska gradnja koja sprečava normalno strujanje zraka u gradskim kotlinama. Zbog zagađenog zraka u Bosni i Hercegovini, procjenjuje se, godišnje umre između tri i šest hiljada ljudi.

Ljudi moraju preći na čistije načine grijanja, ali to je dugotrajan i skup proces. Novi Zakon o zaštiti zraka u Federaciji uvodi obavezu da se više ne smiju prodavati vlažna drva, ali inspekcije to uopće ne nadgledaju“, upozorava Anes Podić iz Eko akcije.

Produžen boravak na otvorenom u periodima visokog zagađenja može izazvati ili pogoršati respiratorne i kardiovaskularne probleme, ali i utjecati na opće stanje organizma. Ljekari savjetuju poseban oprez kod djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika.

Problem je, slažu se stručnjaci i vlast, nadležnost više institucija i resora od energetike, saobraćaja, prostornog uređenja, do inspekcija. Vlada Kantona Sarajevo kvalitet zraka navodi kao jedan od prioriteta, ali građani u praksi i dalje udišu zrak koji je često na granici ili iznad dozvoljenih vrijednosti.

Podsjećaju da samo Fond za zaštitu okoliša godišnje prikupi više od 50 miliona maraka, ali da se taj novac, sudeći po kvalitetu zraka koji građani udišu, očito ne troši na stvarno rješavanje problema zagađenja. Iz Eko akcije za BHRT, međutim, poručuju da se ozbiljan napredak ne vidi na terenu.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE