EU popušta sa zabranom benzinaca i dizela, ali će fokus biti veći na elektrifikaciji

Evropska komisija konačno je objavila svoju zvaničnu odluku o budućnosti automobilske industrije nakon 2035. godine. Najavljena fleksibilnost za klasične motore mijenja vrlo malo, jer će uglavnom preživjeti hibridi skupljih tehnologija koji će se oslanjati na motor s unutrašnjim sagorijevanjem.Ono što je ranije bila potpuna zabrana motora s unutrašnjim sagorijevanjem sada postaje fleksibilniji pristup. Umjesto 100 posto nultih emisija, novi cilj je smanjenje emisija od 90 posto u odnosu na nivoe iz 2021. godine – ostavljajući prostor od 10 posto za vozila koja nisu karbonski neutralna.Tih 10 posto emisija, za vozila koja ne dostižu CO2 neutralnost, moraju biti kompenzovana ekološki prihvatljivim mjerama u proizvodnji. To uključuje upotrebu zelenog čelika (proizvedenog s niskim ili nultim CO2 emisijama) i zelenog vodonika.Dodatno, vozila moraju biti proizvedena u Evropi, jačajući tako lokalnu industriju. U suštini, EU otvara vrata motorima koje ionako niko neće praviti, jer će kao samostalne jedinice biti praktično neupotrebljivi, odnosno ekonomski neisplativi, s obzirom da se emisije ukupne game moraju smanjiti za 90 posto.Najavljena fleksibilnost ustvari otvara vrata za skuplje tehnologije koje već imamo, a koje se oslanjaju na motor s unutrašnjim sagorijevanjem. Riječ je o produživačima dometa (E-REV), plug-in hibridima (PHEV), čak i ponekom čistom motoru s unutrašnjim sagorijevanjem (vjerovatno za luksuzne sportske automobile uz upotrebu sintetičkih goriva), uključujući i blage hibride (MHEV).Također je moguća upotreba sintetičkih goriva kao kompenzacija za onih 10 posto karbonski neutralnih vozila. Prelazak sa 100 posto na 90 posto može izgledati kao mala stvar, ali čelni ljudi industrije kažu da treba gledati dugoročno.U posljednjim danima, lider Evropske narodne partije (EPP) Manfred Weber najavio je da neće biti apsolutne zabrane motora SUS, sugerišući da će ostati na evropskom tržištu i nakon 2035. i 2040. godine. Ovo dolazi nakon pritiska proizvođača i njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je poslao pismo Evropskoj komisiji koje je dobro primljeno, uz podršku italijanske premijerke Giorgije Meloni.Paket mjera uključuje i tzv. “super-kredite” kao podsticaj za proizvodnju E-Cars – malih električnih vozila sličnih japanskim Kei automobilima. Svako takvo vozilo računaće se kao 1,3 automobila u evropskoj kvoti.To omogućava proizvođačima da akumuliraju kredite za svoje ciljeve po pitanju emisija, olakšavajući im ispunjavanje propisanih kvota. Ovi krediti će biti dostupni do 2035. godine.Evropska unija nastavlja sa svojim ambicijama dekarbonizacije i planovima za 2050. godinu, ali na “logičniji” način s obzirom na razvoj automobilske industrije posljednjih godina.Posebno imajući u vidu da usvajanje električnih automobila krajem 2025. godine nije na očekivanom nivou, a ni brzina instalacije funkcionalnih punionica u Evropi ne prati potrebe, s obzirom na to da je 56 posto svih punjača u EU koncentrisano u Francuskoj, Njemačkoj i Holandiji.Proizvođači jasno stavljaju do znanja da su električna vozila (BEV) put budućnosti, kako iz ekoloških razloga tako i zbog potreba mobilnosti većeg dijela evropske populacije.