Hrvatsko pitanje trasom Južne interkonekcije: Može li američki projekt srušiti domaće ucjene?

Ne može i plin iz Hrvatske i hrvatska stolica u Predsjedništvu BiH, kažu predstavnici HDZ-a BiH.

Energetski stručnjaci ne prihvataju politiziranje izgradnje gasovoda.

Južna interkonekcija je realnost BiH i nema alternativu.

Politička uslovljavanja i blokade neće dati efekta.

Biće onako kako Amerika kaže, tvrde naši sagovornici.

Legitimni hrvatski ili nehrvatski kandidat postaje iznova pitanje kojim se pokušava usloviti interes svih u našoj zemlji.

A to je izgradnja Južne interkonekcije.

Ili izgradnja plinovoda iz Dugopolja kod Splita, do granice s BiH između Posušja i Imotskog i dalje preko Hercegovine do Novog Travnika, s odvojkom za Mostar preko Širokog Brijega.

Plin bi stizao iz LNG terminala na Krku, a bošnjačke i hrvatske stranke nedavno su prihvatile prijedlog američkog otpravnika poslova u Ambasade SAD-a u Sarajevu Johna Ginkela da taj projekat izgradi, finansira i američki plin distribuira privatna američka kompanija, kako bi se spriječila zavisnost o ruskom plinu koji dobijaju Sarajevo i Zenica.

Ako su Amerikanci prihvatili da uđu u taj projekat, to apsolutno treba pozdraviti i onda sam apsolutno siguran da će to biti i napravljeno.

Pored toga da treba uraditi i dio gasovoda u Hrvatskoj, to će biti LNG gas, to je isto nešto čime Amerikanci upravljaju i onda to ima sve solucije da bude kvalitetno napravljeno.

Još ako to bude koncesija, onako kako je bilo govora, projekat uveliko olakšava Bosni i Hercegovini realizaciju, rekao nam je energetski stručnjak Edhem Bičakčić.

Nakon što je Demokratska fronta za hrvatskog člana Predsjedništva BiH kandidovala Slavena Kovačevića, koji se, istini za volju, nije uvijek izjašnjavao kao Hrvat, sagovornici HMS-a otvorili su pitanje je li došlo vrijeme da se prekine gotovo dvadesetogodišnje preglasavanje Hrvata od brojnijih Bošnjaka u FBiH pri izboru hrvatskog člana državnog vrha Bosne i Hercegovine i uzurpacija njihovih ustavnih prava.

E sad, drugi je par rukava kako to povezuju sa južnom interkonekcijom.

Nek’ komšiji crkne krava, pa makar oni ne imali šta jesti i piti, poručio je Slaven Raguž političkoj čaršiji u vezi s kandidaturom Slavena Kovačevića.

Da će se treći entiteti, legitimni Hrvati prelamati preko Južne interkonekcije uočili su i u trojci.

Zastupnici trojke u Zastupničkom domu Parlamenta BiH (SDP, NiP i NS) smatraju da djelovanje Maxa Primorca i Željane Zovko kao primarni cilj ima osporavanje i zaustavljanje realizacije BiH – SAD projekta Južne interkonekcije.

To ovaj ekstremni šovinista i nacionalista pokušava perfidno upakirati u oblandu priče o tzv. trećem entitetu iako zna da je tu ideju nemoguće realizirati, dok je suštinska namjera po direktivi nalogodavaca zaustaviti posljednje političke dogovore o projektu Južne interkonekcije.

Nije jasno personalno za čiji račun i interes se ovo radi, ali teme koje pokreće i plasira za cilj imaju destabilizaciju i podizanje tenzija, čija je posljedica zaustavljanje važnih procesa, navodi se u saopštenju trojke.

Tvrde da je jedan od projekata na koji će se reflektirati podizanje tenzija definitivno i Južna interkonekcija, što nikako nije u interesu ni Bosne i Hercegovine niti američikih partnera.

Pitanje Izbornog zakona BiH ne bih miješao, to je političko pitanje, političke naravi i ne treba miješati sa energetikom.

Energetika ne može sa politikom, smatra Bičakčić.

Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) i federalni poslanik, ne misli da će bilo kakva uslovljavanja SAD-u proći.

Nije mu baš jasan pokušaj HDZ-a BiH.

To treba HDZ pitati.

A znam otprilike kakve su okolnosti u vezi s Južnom interkonekcijom u trenutku kada se Amerika uključila.

To što se tiče HDZ-ovih stavova i prelamanja preko nekih političkih tema, to će morati oni komentarisati, kaže Raguž, dok Bičakčić ističe da oni pokušavaju da političare na svim pitanjima.

Tu, zaista, nema mjesta za to, ako su Amerikanci prihvatili gradnju, onda vjerujem da će se i napraviti.

Ovaj projekat je za cijelu BiH, nije samo za Mostar i Sarajevo, ima tu i Banjaluka, ima i konekcija sa Srbijom i transport, da naša zemlja postane tranzitna za gas i slično.

Apsolutna podrška tom projektu, a ove političke igre oko izbora, 2026. je izborna, toga ćemo se naslušati cijelu godinu, ali to jedno s drugim ne ide, kategoričan je Bičakčić.

Od pomoći mogu biti i novi geopolitički poticaji koji se očituju kroz aktualiziranje projekta Južne plinske interkonekcije, smatra Daniel Vidović, politolog iz Mostara.

Ipak, kada je u pitanju kandidovanje Slavena Kovačevića kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Ragužovo mišljenje se poklapa s HDZ-ovim.

Što se tiče same kandidature Slavena Kovačevića, mislim da kao narod nismo mogli dobiti veći poklon za ove blagdane božićne i novogodišnje od političke sarajevske čaršije, koja za prioritet ima onu nek’ komšiji crkne krava, pa makar oni ne imali šta jesti i piti.

Bitno je samo da se šteta komšiji dogodi umjesto da nađemo neki zajednički jezik, smatra Raguž.

Ipak, napominje da mu je stavljati to u kontekst Južne interkonekcije nekako površno i prepaušalno za neke dnevnopolitičke svrhe.

Moje mišljenje je, ako je Amerika preuzela, to onda će biti kako Amerika kaže, zaključuje.

Podsjećamo da je federalno Ministarstvo prostornog uređenja na čijem čelu je HDZ-ov kadar još prošle godine odbilo izdati urbanističku dozvolu za građenje Južne interkonekcije.

BH Gas je ovaj zahtjev podnio u junu 2021. i nešto manje od tri godine kasnije stiglo je rješenje Vlade FBiH.

Odbilo ga je Ministarstvo na čijem je čelu Željko Nedić, kadar Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ).