61-godišnji školski domar iz Njemačke 15 godina drogirao, silovao i snimao suprugu

Prema navodima tužitelja, i Dominique Pelicot i optuženik iz Aachena koristili su besplatne platforme za razmjenu poruka kako bi se povezivali s drugima i dijelili sadržaje povezane sa zlostavljanjem.

Njemačka javnost danas čeka odluku Regionalnog suda u Aachenu u slučaju koji je duboko potresao zemlju i koji su mediji nazvali “njemački Pelicot”.

Optuženi je 61-godišnji školski domar, kojem se stavlja na teret da je gotovo petnaest godina, od 2009. do 2024., drogirao, silovao i snimao vlastitu suprugu.

Prema navodima tužiteljstva, zlostavljanje se odvijalo u njihovom domu, a snimke je, bez znanja žrtve, dijelio na internetu.

Presuda dolazi tačno godinu dana nakon jednog od najšokantnijih procesa u Francuskoj.

Tada je Dominique Pelicot proglašen krivim za teško silovanje, nakon što je gotovo deset godina poticao desetke nepoznatih muškaraca iz internetskih chat soba da siluju i zlostavljaju njegovu tadašnju suprugu Gisèle.

Uz Pelicota, osuđeno je još 49 muškaraca.

Taj je slučaj snažno odjeknuo u francuskom društvu i otvorio globalnu raspravu o rodno uvjetovanom nasilju te o kulturi nasilja nad ženama, s kojom se Francuska i dalje suočava.

Aktivistička skupina Nur Ja Heisst Ja, čije ime znači “Samo da znači da”, navodi da je slučaj iz Aachena prvi takve vrste pred njemačkim sudovima.

Njihov dugogodišnji cilj je promjena zakonske definicije silovanja u Njemačkoj.

Iako su prošle godine istraživački novinari iz Hamburga otkrili dokaze o muškarcu koji je 14 godina na jednoj stranici za odrasle objavljivao videosnimke navodnog drogiranja i silovanja svoje supruge, taj slučaj nikada nije došao pred sud jer je osumnjičeni preminuo 2024. godine.

Za aktiviste je proces u Aachenu posebno važan.

Jill S., članica Nur Ja Heisst Ja, naglasila je značaj ovog suđenja, istovremeno tražeći da se njezino prezime ne objavljuje kako bi izbjegla internetsko zlostavljanje.

“To je slučaj koji na neki način pokazuje gdje postoje praznine u našem pravnom sustavu”, rekla je.

U Njemačkoj se pristanak u kontekstu seksualnog nasilja tradicionalno tumači kroz princip “ne znači ne”.

Aktivisti upozoravaju da takav pristup često onemogućava pravdu za žrtve, posebno u situacijama kada su one drogirane i nisu u stanju jasno izraziti neslaganje.

Kampanja Nur Ja Heisst Ja zalaže se za uvođenje standarda “da znači da”, uz tvrdnju da sadašnji zakon i dalje prebacuje teret dokazivanja na žrtve, od kojih se očekuje verbalni ili fizički otpor.

“Kao i bilo koja tema vezana uz seksualno nasilje, vlada je ne shvaća vrlo ozbiljno”, rekla je Jill S.

Ona je ukazala i na dodatni problem: u Njemačkoj je trenutno legalno posjedovanje sadržaja koji prikazuje silovanje.

Ipak, aktivisti vjeruju da bi se to moglo promijeniti, budući da je ministrica pravosuđa savezne države Donja Saska, Kathrin Wahlmann, pokrenula inicijativu za kriminalizaciju takvog posjedovanja.

Slične rasprave vode se i u Francuskoj.

Zastupnica Sandrine Josso smatra da zakone treba prilagoditi kako bi se ženama osigurala bolja zaštita, a za nju je to pitanje i osobno.

U novembru 2023. izjavila je da ju je drogirao tada 66-godišnji francuski senator Joël Guerriau.

Podnijela je kaznenu prijavu, a suđenje bi trebalo početi u januaru, dok Guerriau negira sve optužbe.

“Mislim da današnji zakoni nisu dovoljno utemeljeni u stvarnosti”, rekla je Josso za CNN, objašnjavajući da ne uzimaju u obzir način na koji online svijet stvara specifične ekosustave zlostavljanja.

“Društveni mediji su to omogućili jer se zajednice formiraju i dijele savjete – u biti usavršavajući i profesionalizirajući svoje metode.

To je ono što ga čini tako alarmantnim”, dodala je.

Prema navodima tužitelja, i Dominique Pelicot i optuženik iz Aachena koristili su besplatne platforme za razmjenu poruka kako bi se povezivali s drugima i dijelili sadržaje povezane sa zlostavljanjem.

Sandrine Josso takve web stranice i chat sobe opisala je kao “online sveučilište nasilja”, mjesta na kojima muškarci jedni druge podučavaju kako drogirati svoje partnerice.

U Njemačkoj Jill S. smatra da odgovornost ne leži samo na pojedincima, već i na online platformama i državnim institucijama.

“Mislim da je tužno to što su se svi ti muškarci osjećali stvarno, stvarno sigurno dijeleći ovaj sadržaj, stavljajući ga online, ostavljajući tisuće videozapisa na svojim prijenosnim računalima kod kuće.”

Ona se nada da bi današnja presuda mogla doprinijeti razbijanju te iluzije sigurnosti i otvoriti put ka većem broju osuda za ovakva krivična djela.