Dvanaestogodišnjak u Švedskoj postao najmlađi plaćeni ubica u historiji: Priča je jeziva

U nadi da će krivičnopravnim sankcijama obeshrabriti mlade od ulaska u svijet kriminala i onemogućiti njihovu regrutaciju, švedska vlada nedavno je predložila spuštanje granice krivične odgovornosti za najteža djela s petnaest na trinaest godina.

Prošlog petka jedan dvanaestogodišnji dječak iz središnje Švedske stigao je vozom u Malmö, a potom je iste večeri hicima iz pištolja usmrtio dvadesetjednogodišnjaka povezanog s kriminalnim podzemljem.

Nekoliko sati kasnije počinitelj se sam prijavio policiji i postao najmlađi osumnjičeni za ubistvo vatrenim oružjem u švedskoj historiji.

Iako smrtonosno nasilje unutar organiziranog kriminala već godinama nije nikakva novost u Švedskoj, dob počinitelja u ovom je slučaju potaknula niz internih kriznih sastanaka u nacionalnom policijskom sistemu, koji se teško nosi s trendom sve mlađih počinitelja najtežih krivičnih djela.

Organizirani kriminal, u pravilu povezan s trgovinom ilegalnim narkoticima, okrenuo se tinejdžerima i djeci radi izvršavanja smrtonosnih akcija.

Regrutiranje se najčešće odvija online, putem aplikacija poput Telegrama.

Policijske istrage pokazuju da se potencijalni maloljetni počinitelji sami javljaju na takozvane oglase.

Nakon toga se komunikacija premješta u zatvorene grupe na aplikacijama kao što je Signal.

U nadi da će krivičnopravnim sankcijama obeshrabriti mlade od ulaska u svijet kriminala i onemogućiti njihovu regrutaciju, švedska vlada nedavno je predložila spuštanje granice krivične odgovornosti za najteža djela s petnaest na trinaest godina.

Prijedlog je odmah naišao na kritike, čak i unutar pravosudnog sistema, uz argument da strožije sankcije, posebno u toj dobi, obično ne dovode do smanjenja kriminaliteta.

Diamant Salihu, novinar švedske javne radiotelevizije SVT, koji već godinama prati kriminalno podzemlje, u razgovoru za Index bio je skeptičan prema toj mjeri i praktično je najavio ono što se prošle sedmice dogodilo u Malmöu.

Kod ove vrste nasilnih krivičnih djela dob počinitelja stalno se smanjuje.

Postoji rizik da će, spuštanjem dobi krivične odgovornosti, organizirani kriminal za širenje nasilja koristiti još mlađe osobe kojima prijete blaže kazne.

Dagens Nyheter piše da dvanaestogodišnji dječak dolazi iz nefunkcionalne porodice te da je njegovo rano djetinjstvo bilo opterećeno nasiljem, ovisnostima i kriminalom roditelja.

U evidenciji socijalnih službi našao se već kao jednogodišnjak, a od sedme godine živio je kod bake, uz tek povremeni kontakt s roditeljima.

U međuvremenu je završio u domu za djecu pod posebnom brigom, iz kojeg je pobjegao dva dana prije ubistva.

Potom se u petak kasno navečer pojavio u Oxieju, predgrađu trećeg po veličini švedskog grada Malmöa, i pucao na Audi u prolazu, u kojem su bile četiri osobe, navodno od ranije poznate policiji.

Spomenuti dvadesetjednogodišnjak, koji je iste noći preminuo u bolnici, ostavljen je na zadnjem sjedištu automobila u obližnjoj ulici, a njegovi saputnici su pobjegli, očigledno neozlijeđeni.

Policija nije sigurna ko je od četvorice muškaraca zapravo bio meta.

Čini se da je dvanaestogodišnji počinitelj djelovao pod prijetnjama i uz obećanje nagrade od 250.000 kruna, odnosno oko 23.000 eura.

Expressen piše da je pristao izvršiti nekoliko ubistava, ali kako nije poduzimao ništa, kriminalci su izgubili strpljenje i zaprijetili mu da mora krenuti za Malmö.

– Naravno da ne vjerujemo da je dijete samo planiralo i izvršilo ovo nasilno djelo, zbog čega tražimo više osoba koje bi mogle biti umiješane u naručivanje i pomaganje, rekao je za Dagens Nyheter glasnogovornik policije u Malmöu Nils Norling, dodavši da se radi o krivičnim djelima ubistva i tri pokušaja ubistva.

Rasem Chebil je voditelj istražnog odjela policije u Malmöu i smatra da se ovaj negativni i zastrašujući trend nasilnih krivičnih djela može prekinuti jedino saradnjom cijelog društva, roditelja, škole, institucija i policije.

– Bolje je da roditelji pozovu policiju jednom previše nego jednom premalo.

Tako možemo spriječiti da djeca snose ozbiljne posljedice do kraja života.

Čvrsto vjerujem u rane intervencije, ulaganja u obrazovanje, vannastavne aktivnosti i podršku već u predškolskoj dobi, osnovnoj školi i gimnaziji, rekao je Chebil za Aftonbladet, prenosi Index.hr.