Upozorenje ostaje: Trump bi mogao brzo vratiti sankcije Dodiku

Iako su nedavni izbori u RS-u prošli bez Dodika, obilježili su ih isti nacionalizam i agitacija koje on zagovara, kao i niska izlaznost birača i optužbe za ‘masovno namještanje glasova’, navodi se u analizi.

Ukidanjem sankcija, Sjedinjene Američke Države su vjerovatno imale za cilj smanjenje nestabilnosti i napetosti u regiji koja je još uvijek žarište – a ne finansiranje “lutkarske predstave”. Iako zvaničnici RS-a možda tehnički poštuju neslužbene američke uslove za ublažavanje sankcija, bit će zanimljivo vidjeti kako će Trumpova administracija reagovati kada prekrše duh ovog aranžmana, a predsjednik Donald Trump se ne dvoumi dugo oko ponovnog uvođenja oštrih kazni kada osjeća da je na djelu manipulacija, piše američki magazin Washington Examiner u analizi političke krize u Bosni i Hercegovini, u svjetlu nedavno održanih izbora za predsjednika Republike Srpske, ali i ukidanja sankcija Miloradu Dodku i njegovim saradnicima.

Republika Srpska nedavno je održala izbore i, iako postoji novi predsjednik, šef ostaje isti: Milorad Dodik, navodi tekst naslovljen “Novi problemi za Bosnu nakon ukidanja sankcija srpskom lideru”. Dodik, nastavlja autor, kojeg su visoki predstavnik i sudski sistem u BiH proglasili nepodobnim za obavljanje političke funkcije, napustio je predsjedničku funkciju u korist pažljivo odabranog nasljednika.

BiH bi trebala očekivati ​​još iste korupcije, fragmentacije, podjela i etničkih trvenja koja su posljednjih 30 godina stajala na putu razvoju i stabilnosti zemlje, zaključak je. Autor također smatra da je Dodik izgradio svoju političku karijeru na podsticanju sukoba i nesloge između RS i državne vlade BiH.

U više navrata, Dodik je pozivao na referendume kojima bi se podržalo ili otcjepljenje RS ili odbacivanje državnih institucija. Bio je predmet više istraga o korupciji i suočio se s optužbama za podršku kriminalnim mrežama.

Dodik se također hvali da se “redovno” sastaje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ponovio je stav Moskve da je njen rat u Ukrajini “vrlo opravdan”. Washington Examiner, magazin koji se bavi političkim analizama, komentarima i istraživanjima, ističe kako je odgovor Dodika i njegove porodice na uvođenje američkih sankcija bio u “pretvaranju postojećih mreža pokroviteljstva u mašinu za izbjegavanje sankcija”.

Uprkos trenutnoj situaciji, Donald Trump je u oktobru ukinuo sankcije Dodiku i saradnicima, a otprilike u isto vrijeme, gotovo u koordinaciji, Dodik se povukao s mjesta predsjednika, omogućivši održavanje novih izbora, dok su entitetske vlasti ukinule ranije donešene neustavne zakone, podsjeća tekst.

Ova izvanredna, naizgled quid-pro-quo, stavila je tačku na višemjesečni zastoj između Dodika i viših bh. vlasti oko njegovog više nelegalnog shvaćanja vlasti. Izazov je, međutim, to što problemi BiH ne prestaju s Dodikom.

Pored finansijskih kriminala, on i drugi srpski nacionalisti i zvaničnici RS-a promovirali su agendu secesionizma, podjela i saveza s Moskvom. To predstavlja i regionalnu sigurnosnu prijetnju i rizik od širenja za susjednu Evropsku uniju, upozorava se u tekstu.

Uz podsjetnik da je BiH zemlja koja se još uvijek oporavlja od masovnih ubijanja i genocida nad hiljadama ljudi, te da je od raspada Jugoslavije i rata 1990-ih, ključni, ali manjkav mirovni sporazum održao BiH manje-više netaknutom, “prijetnja etničkog nasilja nikada nije daleko”. Iako su nedavni izbori u RS-u prošli bez Dodika, obilježili su ih isti nacionalizam i agitacija koje on zagovara, kao i niska izlaznost birača i optužbe za ‘masovno namještanje glasova’.

Rezultat predstavlja nastavak statusa quo. Dodikov lično odabrani nasljednik, Siniša Karan, zauzeo je njegovo mjesto. U stvari, RS je izvela rusku transformaciju, u kojoj je Dmitrij Medvedev grijao predsjedničku stolicu Vladimiru Putinu od 2008. do 2012. godine kako bi izbjegao ruska ograničenja mandata.

Dodik je čak i vodio kampanju na obećanju da će, kada birači glasaju za Karana, ‘glasati za mene i politike koje smo do sada provodili’, navodi se dalje u analizi nedavnih izbora u RS-u i mogućih posljedica. Autor teksta upozorava da bez ekonomskih kontrola koje pružaju američke sankcije, u budućnosti se može očekivati ​​”da će neki srpski nacionalisti intenzivirati svoju retoriku ispunjenu mržnjom, korupciju i destabilizirajuće aktivnosti”.

Znaju da se suočavaju sa smanjenim rizikom od posljedica za svoje postupke. Sjedinjene Države moraju ostati budne i spremne da dokažu da to nije slučaj, ističe se.

Podsjećajući na Dodikove riječi da će Zapad sada “dobiti dva Dodika”, autor zaključuje: “Ukidanjem sankcija, Sjedinjene Države su vjerovatno imale za cilj smanjenje nestabilnosti i napetosti u regiji koja je još uvijek žarište – a ne finansiranje lutkarske predstave. Iako zvaničnici RS-a možda tehnički poštuju neslužbene američke uslove za ublažavanje sankcija, bit će zanimljivo vidjeti kako će Trumpova administracija reagovati kada prekrše duh ovog aranžmana.

Kao što smo vidjeli u trgovinskim pregovorima s Kinom, Trump ima malo dvojbi oko ponovnog uvođenja oštrih kazni kada osjeća da je na djelu manipulacija”.