Sprema li se novi hladni rat: Kina gradi nuklearnu silu bez presedana, raspoređuje više od 100 raketa

Kina je, prema novima, rasporedila više od 100 interkontinentalnih balističkih raketa u svoja najnovija tri silosna polja i ne pokazuje želju za razgovore o kontroli naoružanja, navodi se u nacrtu izvještaja Pentagona koji ukazuje na rastuće vojne ambicije Pekinga.

Prema Biltenu atomskih naučnika, neprofitnoj organizaciji sa sjedištem u Chicagu, Kina proširuje i modernizira svoj arsenal oružja brže nego bilo koja druga nuklearno naoružana sila. Peking je izvještaje o vojnom jačanju opisao kao pokušaje da se “okleveta i diskredituje Kina te namjerno dovede u zabludu međunarodna zajednica”.

Prošlog mjeseca američki predsjednik Donald Trump izjavio je da bi mogao raditi na planu denuklearizacije s Kinom i Rusijom. Međutim, u nacrtu izvještaja Pentagona, u koji je imao uvid Reuters, navodi se da Peking ne djeluje zainteresirano.

“I dalje ne vidimo nikakvu spremnost Pekinga za provođenje takvih mjera ili za sveobuhvatnije razgovore o kontroli naoružanja”, stoji u izvještaju. Posebno se navodi da je Kina vjerovatno rasporedila više od 100 interkontinentalnih balističkih raketa DF-31 na čvrsto gorivo u silosnim poljima u blizini kineske granice s Mongolijom – najnovijem u nizu takvih lokacija.

Pentagon je ranije izvijestio o postojanju tih polja, ali ne i o broju raketa koje su u njima raspoređene. Pentagon je odbio komentarisati ove navode.

Kineska ambasada u Washingtonu saopćila je da je Kina “zadržala odbrambenu nuklearnu strategiju, držala svoje nuklearne snage na minimalnom nivou potrebnom za nacionalnu sigurnost i poštovala svoju obavezu moratorija na nuklearna testiranja”. Nacrt izvještaja Pentagona nije naveo potencijalne ciljeve novoraspoređenih raketa.

Američki zvaničnici su istakli da bi se izvještaj mogao izmijeniti prije nego što bude upućen zakonodavcima. U izvještaju se navodi da se kineski nuklearni arsenal bojevih glava i dalje kretao u niskim šestotinama tokom 2024. godine, što odražava sporiju stopu proizvodnje u poređenju s prethodnim godinama.

Međutim, dodaje se da se kinesko nuklearno širenje nastavlja i da je Kina na putu da do 2030. godine ima više od 1.000 bojevih glava. Kina je saopćila da se pridržava “nuklearne strategije samoodbrane i politike nekorištenja nuklearnog oružja prva”.

Trump je rekao da želi da Sjedinjene Američke Države ponovo započnu testiranja nuklearnog oružja, ali nije jasno u kojem obliku bi se to realizovalo. Bivši američki predsjednik Joe Biden i Trump, tokom njegovog prvog mandata, nastojali su uključiti Kinu i Rusiju u pregovore o zamjeni sporazuma New START trostranim sporazumom o strateškoj kontroli nuklearnog naoružanja.

Opsežan izvještaj Pentagona detaljno opisuje kinesko vojno jačanje i navodi da Kina očekuje da će biti u stanju da se bori i pobijedi u ratu protiv Tajvana do kraja 2027. godine. Kina, koja demokratski upravljani Tajvan smatra dijelom svoje teritorije, nikada se nije odrekla upotrebe sile radi “ponovnog ujedinjenja” s ostrvom.

U izvještaju se navodi da Peking usavršava vojne opcije za zauzimanje Tajvana “sirovom silom”, dodajući da bi jedna od opcija mogla uključivati udare na udaljenosti od 1.500 do 2.000 nautičkih milja od Kine. “U dovoljnom obimu, takvi udari mogli bi ozbiljno ugroziti i poremetiti prisustvo SAD-a u ili oko sukoba u azijsko-pacifičkoj regiji”, dodaje se.

Mnogi stručnjaci strahuju da bi istek sporazuma mogao potaknuti trostranu nuklearnu utrku u naoružanju. “Više nuklearnog oružja i odsustvo diplomatije neće nikoga učiniti sigurnijim ni Kinu, ni Rusiju, ni Sjedinjene Američke Države”, rekao je Daryl Kimball, izvršni direktor zagovaračke grupe Asocijacije za kontrolu naoružanja.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE