Upozorenje iz Bruxellesa, alaram za BiH: Hoćemo li morati sa vizama u EU?

Izvještaj Evropske komisije, u okviru mehanizma suspenzije viza, konstatuje da je naša zemlja nazadovala i da mora poboljšati upravljanje granicama. Nije tajna da Evropska unija, načelno, djeluje pod okriljem zajedničkih vrijednosti i usaglašenih politika, posebno kada je riječ o vanjskoj politici.Očekuje se da članice, ali i partnerske i zemlje kandidatkinje, prate preporuke i prema akterima izvan Unije formiraju jedinstven stav. Evropska komisija nedavno je objavila Osmi izvještaj u okviru mehanizma suspenzije viza.U okviru ključnih nalaza u oblasti migracija, upravljanja granicama i ponovnog prihvata, piše da su se nezakonite migracije duž zapadnobalkanske rute znatno smanjile od 2023. Sve veća upotreba nasilja krijumčarskih mreža i stalni pritisak na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske izazivaju zabrinutost.Općenito, partneri su pojačali suradnju s Frontexom i Agencijom EU za azil (EUAA), ali potreban je daljnji napredak u ponovnom prihvatu”, ističe se. U Izvještaju je, kada je riječ o usaglašavanju vizne politike, naglašeno da je u 2025. BiH nazadovala u odnosu na prethodno ostvareni napredak.BiH je zadržala broj trajnih sporazuma o bezviznom režimu – njih sedam, ali je povećala broj sezonskih izuzeća od viza sa jedan na tri. Kao rezultat toga, broj neslaganja između vizne politike BiH i politike EU povećao se sa 8 na trenutnih 10, dio je Izvještaja.Naglašeno je i to da su kašnjenja u obradi zahtjeva za readmisiju iz BiH i Kosova uglavnom bila posljedica nedostatka saradnje ili ometanja. Upozoreno je i da je u BiH i Srbiji prijavljeno da su organizovane kriminalne grupe angažovane u proizvodnji i distribuciji falsifikovanih ličnih dokumenata, uključujući pasoše i vozačke dozvole različitih članica EU.Piše i da su poduzeti određeni koraci u odnosu na ranije izvještajne periode, ali da je potrebno dodatno zalaganje na usaglašavanju vizne politike, te da BiH pod hitno mora dodatno uskladiti viznu politiku sa EU listom trećih zemalja za koje je potrebna viza, s posebnim fokusom na one zemlje čiji državljani predstavljaju rizik zbog ilegalnih migracija i/ili sigurnosni rizik za EU.Potrebno je i pojačati provjere zahtjeva za vizu i pooštriti uslove. Kada je riječ o upravljanju granicama, od naše zemlje traži se da intenzivira napore u poboljšanju upravljanja granicama, s posebnim prioritetom na povećanje kapaciteta granične policije, rješavanje problema ilegalnih prelazaka i napredovanje u implementaciji Sporazuma o statusu Frontexa.Vlasti se snažno potiču da proaktivno rade na ovom pitanju s trećim zemljama, kao i s aviokompanijama, te napreduju u uspostavljanju sistema razmjene podataka o putnicima”, stoji u Izvještaju. Postavlja se pitanje da li ovi problemi mogu koštati građane naše zemlje i razmatra li se u evropskim krugovima uvođenje viza građanima BiH.Ako pogledate, nijedna od zemalja kandidatkinja nije u potpunosti usaglasila svoj vizni režim sa viznim režimom EU. Možda bi trebalo istaći da BiH na spisku, u suštini, ima najmanji broj zemalja za koje nije usaglasila vizni režim sa EU, za razliku od Albanije, Kosova ili čak Srbije, ističe politička analitičarka dr. Marika Djolai.Kaže da je EU fokusirana na pitanja bezviznog režima, ali da neće insistirati na prioritetnom rješavanju ovog pitanja. EU će sasvim sigurno nastaviti da insistira na usklađivanju viznog režima za sve zemlje kandidatkinje, uključujući i BiH.I to je deo programa priključivanja Uniji, ali mislim da se u narednom periodu neće specifično fokusirati na rešavanje ovog pitanja, kaže naša sagovornica. Dodaje da će se vremenom vizni režim morati uskladiti, međutim, EU je svjesna problema unutar BiH.To se, posebno, vidi u pozitivnom odnosu jednog entiteta, Republike Srpske, prema Rusiji ili pak negativnog odnosa prema Kosovu. Ipak, neusklađenost viznog režima neće biti kamen spoticanja za BiH. Mislim da se situacija mora posmatrati i u slici globalne sigurnosne politike, naglašava dr. Djolai.Podvlači da, ipak, ne postoje nikakve indikacije da bi se bezvizni režim EU za građane BiH mogao promijeniti, te da građani nemaju razloga za zabrinutost u ovom momentu. Naša sagovornica kaže i da je u Izvještaju naglašena potreba za regulacijom granica i rješavanje problema ilegalnih prelazaka.Podvlači da je istaknuta i važnost Sporazuma sa Frontexom. Uvjerena je da će EU insistirati na pojačanoj kontroli granica na graničnim prelazima i uvođenju moderne tehnologije, ali i kontroli granica mimo graničnih prelaza, gdje najčešće i dolazi do ilegalnih prelazaka.Dr. Soeren Keil sa University of Passau smatra da, za sada, neusklađenost vizne politike nije previše problematična. Koliko vidim, to sada nije ključni prioritet za EU, kaže dr. Keil.Na veću divergenciju gleda više kao na znak da se BiH zapravo u cjelini udaljava od EU. Smatra i da u trenutnoj političkoj klimi u našoj zemlji, usklađivanje viznih politika neće biti prioritet domaćih elita.A za sada, BiH ima dobre razloge da ima zaseban vizni režim za određene zemlje kako bi privukla turiste i investicije.