Nije baš da se ništa nije uradilo, ali… – Političari više profitiraju od svađe

Ispraćamo još jednu turbulentnu godinu, a u sjeni političkih previranja naša zemlja je ipak ostvarila određeni napredak na putu ka Evropskoj uniji.

Godina 2025. je na izmaku. Nismo usvojili dva evropska zakona (o VSTV-u i Sudu BiH), niti smo imenovali glavnog pregovarača koji će predstavljati Bosnu i Hercegovinu tokom pregovaračkog procesa sa EU.

Stoga, još nemamo datum održavanja prve Međuvladine konferencije. Ali, određene reforme smo, ipak, uspjeli uraditi i napravili važne iskorake ka EU.

S obzirom na sva ova politička dešavanja u protekloj godini, nekako smo i zaboravili one stvari koje su se uspješno realizovale, odnosno koje su Evropska komisija, Evropsko vijeće u zaključcima, prepoznali kao svojevrstan uspjeh u 2025.

Tu su prevashodno ratifikacije sporazuma sa Eurojustom i sa Frontexom, a koji su važni u kontekstu postepenog uključivanja u mehanizme EU. Posebno su isticana i dva zakona koja su usvojena u toku godine, a to je Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH, te Zakon o graničnoj kontroli BiH, koje smo svi zaboravili u svemu onome što se izdešavalo i zbog prevelikog fokusiranja na dva ključna zakona o VSTV-u i o Sudu BiH, te na imenovanje glavnog pregovarača, kaže menadžer za zagovaranje i javne politike u TIBiH Edo Kanlić.

Važan uspjeh je, iako je došao sa godinu zakašnjenja, usvajanje Reformske agende. Tako će se, napominje Kanlić, Bosna i Hercegovina konačno pridružiti drugim državama Zapadnog Balkana u važnom instrumentu – Planu rasta.

Zbog toga je jako važno u narednom periodu što prije ratifikovati sporazume o instrumentu i o zajmu, imenovati nacionalnog koordinatora, odnosno instituciju koja će koordinirati ovaj proces u ime institucija BiH i to je nešto što treba uraditi čim prije, kako bi se moglo pristupiti implementaciji mjera iz Reformske agende, s obzirom na to da je već veliki broj mjera imao rok ispunjenja decembar 2025, a dolaze i nove mjere za koje je rok juni 2026.

U prvoj polovini naredne godine puno je posla pred institucijama naše zemlje, ističe Kanlić i dodaje da je u kontekstu generalno projekata i pomoći od EK-a važno čim prije imenovati i nacionalnog IPA koordinatora, kako ne bismo doveli u pitanje mogućnost da BiH povlači sredstva iz IPA fondova.

Na čekanju su, i to već dugo, sporazumi o mobilnosti koji su dogovoreni i potpisani unutar Berlinskog procesa.

BiH jedina još nije ratifikovala sporazum o putovanju sa ličnim kartama u zemljama Zapadnog Balkana, podsjeća Kanlić, te ističe da je građanima Kosova i dalje potrebna viza za ulazak u Bosnu i Hercegovinu, a to nije u duhu ni regionalne saradnje ni evropskih integracija naše zemlje.

Napominje i da se u Izvještaju EK-a za 2025. dosta spominjao i Izborni zakon u kontekstu integriteta izbornog procesa.

Ono što je problematično jeste da već ulazimo u izbornu godinu, tako da vjerovatno neće biti ni moguće previše se baviti izbornim zakonodavstvom, ali ono je nešto što nas čeka među obavezama u periodu koji dolazi.

Tu su svakako i dva već pomenuta zakona: o VSTV-u i Sudu BiH. Imamo različite verzije zakona u VSTV-u u procedurama u oba doma Parlamentarne skupštine BiH i ono što je ohrabrujuće jeste da ćemo, bar za ovaj koji je u Predstavničkom domu, imati javnu raspravu.

U proceduri su i izmjene Zakona o Sudu BiH, ističe Kanlić.

Nada se da će institucije u narednoj godini promijeniti praksu pristupa izradi novih zakona u kontekstu transparentnosti i inkluzivnosti, te da će svi zainteresovani moći doći do nacrta zakona kako bi dali doprinos.

Nada se da ćemo početi osjećati vlasništvo institucija nad procesom evropskih integracija, te da se donošenju potrebnih zakona i odluka neće pristupati samo kao obavezi prema Bruxellesu i nečemu što trebamo ispuniti zbog nekoga drugog, već da ćemo u cijelom procesu vidjeti priliku za unapređenje životnog standarda u BiH i približavanje ekonomijama EU.

Kao obaveza ostaje i odluka o imenovanju glavnog pregovarača.

To je proces koji je trebalo davno početi na drugačiji način nego što je to rađeno. Ono što je nedostajalo jeste da sve nadležne institucije sjednu za sto i razgovaraju o modalitetima i mogućnostima.

Umjesto toga, vidjeli smo ponovo paralelne i prilično isključive procedure u Predstavničkom domu, odnosno u Vijeću ministara. Nijedan od ovih prijedloga nije pretjerano obratio pažnju na ulogu Predsjedništva BiH, koju ono svakako ima u imenovanju ovakvih institucija, odnosno predstavnika, tako da se nadam da ćemo zaista doći do rješenja koje će odgovoriti i potrebama pregovaračkog procesa, a i zadovoljiti zakonske i ustavne nadležnosti institucija u BiH, poručuje naš sagovornik.

Smatra da je izuzetno važno odgovornije pristupiti svim procesima, jer ne gubimo samo sredstva kao što je bio slučaj sa Planom rasta, nego urušavamo i imidž BiH pred EK-om i pred državama članicama koje će u konačnici donositi političke odluke o našem eventualnom pristupanju.

Godina iza nas je zapravo pokazala da je politička volja osnovni i glavni preduslov za bilo kakav napredak na evropskom putu naše zemlje. To nisu pokazali samo procesi u ovoj godini već i implementacija, odnosno provođenje zakona koji su ranije usvojeni na evropskom putu poput izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u u kontekstu integriteta nosilaca pravosudnih funkcija ili Zakona o slobodi pristupa informacijama, Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti.

U većini ovih zakona je izostala adekvatna primjena, a za to je potrebna politička volja. Tu je i Zakon o sprečavanju sukoba interesa na nivou BiH koji nam je zapravo bio glavna pomoć da dobijemo otvaranje pregovora u martu 2024. Još nemamo podzakonske akte, što znači da se ovaj zakon ne provodi adekvatno.

Sve su to pokazatelji da je ključna politička volja za provođenje, ali i za nezavisnost i odgovornost državnih službenika koji provode zakone, upozorava Kanlić.

Iz Berlina poruke da je godina koju ispraćamo, a kada je u pitanju proces evropskih integracija, još jednom pokazala da se i politički lideri, ali i javnost, fokusiraju na ono o čemu se ne možemo dogovoriti.

Čini se kao da i političke stranke u nedogovoru vide priliku za jačanje pozicije kod glasača, dok se ono o čemu se dogovore, nažalost, vrlo brzo stavi van svjetla javnosti, o tome se ne razgovara i čini se kako većina ne profitira od toga, kaže viši analitičar ESI-ja Adnan Ćerimagić.

Podsjeća da su usvojeni zakoni o graničnoj službi, o zaštiti ličnih podataka, kao i da je postignut dogovor o Reformskoj agendi koji je otvorio put da se iskoristi novac koji EU nudi kroz Plan rasta.

Ne treba zanemariti ni Frontex. Radi se i na pripremi reforme koja bi omogućila bh. privredi i građanima, posebno u dijaspori, da šalju novac iz eurozone u BiH bez dodatnih i velikih nameta.

Ćerimagić ističe da je mnogo prilika propušteno, te da se moglo uraditi daleko više, ali da reflektori javnosti nisu na pitanjima gdje je postojao dogovor i gdje se vrše određene pripreme i ostvaruje napredak.

To, jednostavno, nije politički profitabilno. Kada govorimo o narednoj godini, naš sagovornik podsjeća da je u pitanju izborna godina u BiH, te da su dogovor i kompromis u tim godinama još manje na cijeni.

Međutim, ukoliko postoji naučena lekcija iz 2025, onda je to ona da EU može i sve više nagrađuje dogovor.