Ko će nas čuvati od čuvara: Zbog zastare na slobodi ubice i krijumčari

Ko će nas čuvati od čuvara: Zbog zastare na slobodi ubice i krijumčari

O činjenici da je od 2011. godine do danas nastupilo 798 zastara u predmetima izvršenja kaznenih sankcija razgovarali smo s pravnim stručnjacima.

Zastara u predmetima izvršenja kaznenih sankcija regulirana je zakonima o krivičnom postupku i izvršenju krivičnih sankcija, pri čemu zastara nastupa nakon proteka određenog vremena od pravomoćnosti presude, sprečavajući državu da prisilno provede kaznu. Takvih slučajeva u našoj zemlji, od 2011. godine do danas ima 798, a među njima je dosta teških krivičnih dijela poput ubistva i krijumčarenja.

Ja sam frapiran tim podatkom mada, kada bolje razmislim, u pravosuđu leži naša rak-rana. Izvinite na mom latinskom: Quis custodiet ipsos custodes (ko će nas čuvati od čuvara?) i kako se boriti protiv kriminala u pravosuđu?

To što me pitate su opskurne slike stanja našeg pravosuđa. Radeći kao sudija, nikada sebi to nisam dozvolio.

Mogu samo da razumijem sudiju u čijem je predmetu prestupnik bio nedostupan organima gonjenja 20 godina, pa nije ni mogla da se izvrši kazna. Samo to može biti opravdanje, ništa drugo.

Svakog sudiju koji je dozvolio zastaru, osim navedenog izuzetka, treba podvrgnuti odgovarajućem disciplinskom postupku. Žalosno je da od toga, najvjerovatnije, neće biti ništa, kazao nam je prof. dr. Milan Blagojević.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH je zbog zastara razriješilo sudiju Ekrema Šarića kao usamljeni slučaj, mada se radi o sudiji koji je ukazivao na korupciju i krađu novca iz zgrade Tužilaštva USK-a.

U svojoj pravnoj borbi, tražeći dostupne informacije, Šarić je dobio službeno podatke da postoji 798 zastara, zbog čega namjerava obavijestiti i Parlament BiH, koji je već trebao donijeti novi zakon o VSTV-u.

Potrebno je da predsjednik suda, koji je nadležan za upućivanje osuđenog lica na izdržavanje kazne zatvora, bez odgađanja dostavi tužiteljstvu, nadležnom za podnošenja prijedloga sudu za nepravo ponavljanje kaznenog postupka, informaciju kazneno-popravnog zavoda o nemogućnosti izvršenja pravomoćno izrečene kazne zatvora određenom licu, do odsluženja prethodno započetog izvršenja kazne zatvora izrečene istom licu drugom pravomoćnom presudom.

Potrebno je da glavni tužitelji Tužiteljstva BiH i Tužiteljstva Brčko distrikta BiH donesu obvezujuće naputke za tužitelje pomenutih tužiteljstava, odnosno da takve naputke donesu glavni tužitelji Federalnog tužiteljstva i Republičkog javnog tužiteljstva RS-a za tužiteljstva s područja svoje nadležnosti, na način da se obvezujućim napucima propiše postupanje tužitelja u tužiteljstvu nadležnom za podnošenje prijedloga sudu za nepravo ponavljanje kaznenog postupka, nakon što predsjednik suda informira tužiteljstvo o dopisu kazneno-popravnog zavoda sa informacijom o nemogućnosti izvršenja pravomoćno izrečene kazne zatvora određenom licu do odsluženja prethodno započetog izvršenja kazne zatvora koja je izrečena istom licu drugom pravomoćnom presudom, navodi se u zaključku VSTV-a.

U zaključku navode kako je riječ o “nekoliko predmeta”, a samo u USK-u ima ih desetine, čak i poslije zaključka od decembra 2024. dolazi do zastara izvršenja kazni zatvora, što je disciplinski prekršaj nepoštivanje zaključka.

I u Sudu BiH zastarjela su teška djela, na primjer, krijumčarenje i slično, kazao nam je smijenjeni sudija Ekrem Šarić.

Upitno je kakve reforme mogu imati stvarni učinak i zašto su izostale reakcije, počevši od udruženja sudija, pa nadalje.

Vrana vrani oči ne vadi (Cornix cornici oculos non effodiet), pa tamo u udruženju sudija su i takvi koji postupaju nezakonito i dopuštaju da dođe do zastara izvršenja izrečenih u krivičnom postupku. To je nedopustivo.

Mora se izvršiti i reforma nakon koje pod istim krovom neće biti visoki sudski i tužilački savjet, mora biti za svaki od njih zakon, ne možemo biti u situaciji da tužioci biraju sudije i obrnuto kad je tužilac stranka u postupku pred tim sudijom.

Ili da advokati (koji zastupaju stranku u milionskom predmetu) učestvuju u izboru tužilaca ili sudija. Ne, moraju postojati dvije nezavisne institucije, jasan je profesor Blagojević, koji se osvrće i na sam naziv Vijeća.

Rogobatnost je i sam odabir riječi “visoki” a da u tom savjetu učestvuje sudija općinskog suda, kao da postavite svršenog studenta kao profesora na fakultetu.

Nije ovo samoupravni sistem, pa da ukupna baza pravosuđa mora biti zastupljena a da struka i znanje nisu primarni, istakao je prof. dr. Milan Blagojević.

Pitanje zastara pokrenuto je prošlog, evo sad i ovog decembra, a ista problematika će nas pratiti i u godinama koje slijede.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE