Dok region napreduje, BiH u ćorsokaku: Više truda za sunčano evropsko proljeće

Bosna i Hercegovina će 2026. godine ući u drugu grupu zemalja koje pretenduju članstvu u EU, jer su Albanija i Crna Gora najviše uradile u 2025. godini. Bosna i Hercegovina završava 2025. godinu bez ispunjenih uslova za početak pregovora sa Evropskom unijom.

Za tri ključna pitanja – usvajanje zakona o Visokog sudskom i tužilačkom vijeću, izmjene Zakona o Sudu BiH, te imenovanje glavnog pregovarača sa EU nije se mogla naći politička volja u institucijama BiH, a prvenstveno zbog kontinuiranih blokada dužnosnika u Parlamentu i Vijeću ministara koji dolaze iz SNSD-a. Praznici, od kojih su neki već iza dužnosnika i u Bruxellesu i u Sarajevu, ali i nadolazeći, prilika su za smirivanje atmosfere, te novi početak u 2026. godini.

Analitičari EU integracija navode da politika proširenja Unije u narednu godinu ulazi s jasnijom diferencijacijom među kandidatkinjama sa Zapadnog Balkana, jer su se formirale dvije grupe. U prvoj, naprednijoj, nalaze se Crna Gora i Albanija, koje su ostvarile mjerljiv napredak i u reformskom i u procesnom smislu.

Albanija je otvorila sva pregovaračka poglavlja, a Crna Gora je već odmakla po pitanju zatvaranja poglavlja. Drugu grupu čine Kosovo i Srbija, koje su najviše zaglavljene, te Sjeverna Makedonija i BiH, koje se percipiraju kao zemlje koje bi, uz nekoliko konkretnih domaćih odluka, mogle same deblokirati procese.

Po povratku zvaničnika EU s prazničnih odmora, fokus će u slučaju Crne Gore i Albanije biti na održavanju reformskog zamaha, ističe Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost. Prva tri mjeseca 2026. mogla bi značajno odrediti evropsku budućnost BiH, s obzirom na važne odluke koje Bruxelles donosi početkom proljeća.

Da BiH mora brže koračati i dokazati nastojanje da se pridruži Uniji, poručio je i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Dodao je da su partneri u vlasti često žrtvovali napredak zbog ličnih sukoba i borbe za političke poene.

Ulazimo u izbornu godinu koja će, sasvim sigurno, biti opterećena drugačijim izazovima i gdje će se prostor za suradnju znatno suziti. Žao mi je što nismo imali dovoljno političke mudrosti da zadovoljimo kriterije na europskom planu, te pristupimo rješavanju unutarnjih izazova, vjerujući kako smo potencijalno povijesnu godinu žrtvovali za cilj koji nije vrijedan našega europskog puta, poručio je Čović.

Ćerimagić još navodi da će se Bruxelles, po povratku s odmora, do proljeća fokusirati na pronalaženje rješenja kojim bi se proces s Ukrajinom i Moldavijom vratio u institucionalni okvir, kao i da će se čekati parlamentarni izbori u Mađarskoj u aprilu, a od čijeg će ishoda zavisiti dalja strategija. U tom kontekstu otvara se prostor i za BiH.

U idealnim okolnostima, domaće vlasti bi, kao i u slučaju odluke o otvaranju pregovora u martu 2024. godine, trebale završiti svoj dio posla do februara. Usvajanje dva zakona i imenovanje pregovarača omogućilo bi Evropskoj komisiji da državama članicama dostavi nacrt pregovaračkog okvira.

Oko tog dokumenta bi se zatim moralo usaglasiti svih 27 članica, što ne mora biti ni brz ni jednostavan proces, napominje Ćerimagić. Zaključuje da što ranije BiH ispuni tražene uslove, to će Komisija ranije poslati nacrt okvira, ostavljajući dovoljno vremena državama koje podržavaju BiH da ispregovaraju kompromis i time otvore put za formalni početak pregovora.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE