Šumarski fakultet oštro: Sarajevo nema strategiju ni bazu podataka o stanju stabala

Šumarski fakultet oštro: Sarajevo nema strategiju ni bazu podataka o stanju stabalaNakon tragičnog događaja u sarajevskom naselju Grbavica, gdje je pad dijela krošnje stabla usmrtio 40-godišnju ženu, iz Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu oglasio se saopštenjem. Kao referentna institucija, upozoravaju da je sigurnost građana ugrožena zbog decenijskog odsustva sistemskog upravljanja zelenilom kao i zbog toga što, kako je navedeno, nadležne vlasti ignorišu struku.Povodom gubitka ljudskog života, Šumarski fakultet je uputio izraze saučešća, ali i upozorio da se radi o problemu koji zahtijeva hitnu reakciju svih instanci vlasti.“Kao kolektiv iskazujemo duboko saučešće porodici osobe koja je tragično nastradala zbog pada dijela krošnje stabla u sarajevskom naselju Grbavica. Ovaj događaj još jednom ukazuje na ozbiljnost problema i iskreno se nadamo da će sve instance odgovornih institucija i pojedinaca u najbližoj budućnosti više pažnje posvetiti pitanjima sistemskog, pravovremenog i odgovornog upravljanja zelenom infrastrukturom, kako bi se rizici po sigurnost građana i imovine sveli na minimum”, navodi se u saopštenju koje potpisuje dekan Besim Balić.Profesori Šumarskog fakulteta su odlučili reagovati nakon, kako je istaknuto, brojnih novinarskih upita za davanje mišljenja o stanju stabala na području grada Sarajeva. Shodno tome, na pitanje o tome zašto dolazi do ovakvih nesreća, stručnjaci sa Šumarskog fakulteta ukazuju na to da je upravljanje zelenilom u Kantonu Sarajevo prepušteno stihiji, bez jasnih procedura i operativnih standarda.Upravljanje zelenom infrastrukturom na području Kantona Sarajevo je kompleksno i izazovno jer uključuje veliki broj aktera na kantonalnom, općinskom i gradskom nivou, ali bez jasno preciziranih nadležnosti i procedura postupanja. Ovakav okvir rezultira izostankom planskih i koordiniranih aktivnosti usmjerenih ka očuvanju, unapređenju i održivom korištenju svih funkcija i usluga koje zelena infrastruktura pruža građanima.Ključni problem koji smo kao relevantna institucija iz ove oblasti prepoznali jeste nedostatak osnovnih strateških smjernica i operativnih standarda, kao i osnovnih podataka o svim elementima zelene infrastrukture u urbanim prostorima. Ovo se posebno odnosi na stanje i podatke u vezi urbanih stabala za koja se, u cilju zaštite i stabala ali i građana i imovine u njihovoj blizini, moraju posjedovati odgovarajući podaci, osigurati kontinuirani monitoring od strane stručnih osoba, te uz uvažavanje interesa svih zainteresiranih strana provoditi mjere održavanja, zaštite i obnavljanja”, naveli su.Zatim su naveli da ni na jednom administrativnom nivou trenutno ne postoji jasno definisana strategija.Kojom bi se obuhvatila isključivo pitanja razvoja i unapređenja zelene infrastrukture, kao prirodnog rješenja za okolinske probleme, koji su izraženi u urbanom prostoru. Upravo suprotno, većina donosilaca odluka zelenu infrastrukturu i zelene površine posmatra kao prostor za izgradnju novih objekata, dok se sve ostale aktivnosti provode sporadično, bez jasnog usmjerenja i suštinskog opredjeljenja za uspostavljanje sistemskog modela upravljanja zelenom infrastrukturom, usmjerenog ka zadovoljavanju interesa, zahtjeva i potreba građanki i građana.Takvo postupanje vodi ka narušavanju stanja svih elemenata zelene infrastrukture, te povećanju rizika za sigurnost građana i njihove imovine”, naglasili su.Iako fakultet obrazuje eksperte iz hortikulture i šumarstva, kako dodaju dalje, postavlja se pitanje zašto oni nisu na terenu gdje bi vršili monitoring stabala i spriječili tragedije.Univerzitet u Sarajevu – Šumarski fakultet, kao nastavna i naučnoistraživačka institucija obrazuje kompetentne stručnjake iz oblasti šumarstva i hortikulture, koji mogu odgovoriti na sve izazove upravljanja i održavanja zelene infrastrukture temeljem znanja, vještina i kompetencija stečenih kroz različite cikluse formalnog obrazovanja. Obrazovni programi obiluju teoretskim i praktičnim znanjem i informacijama o najboljim praksama u vezi urbane zelene infrastrukture, a pristup podučavanju je zasnovan na rješavanju konkretnih izazova, čime se studenti pripremaju za realne uslove na tržištu rada.Ipak, upravo tržište rada,a naročito javni sektor do sada nije prepoznao i na sistemski način osigurao da se kontinuirano upošljavaju stručnjaci hortikulture i šumarstva na poslovima upravljanja zelenom infrastrukturom, što ima višestruke negativne posljedice, a posebno u dijelu izgradnje kapaciteta za stručni i kontinuiran nadzor nad stanjem svih elemenata urbanog zelenila”, naveli su.S obzirom na to da su dosadašnje aktivnosti bile sporadične i bez podrške vlasti, Šumarski fakultet je donosiocima odluka uputio listu konkretnih zahtjeva kako bi se sigurnost građana podigla na viši nivo:Izrada kantonalne strategije sa jasno definisanim nadležnostima. Uspostavljanje digitalne baze podataka o urbanim stablima vrsta, starost, zdravstveno stanje.Obavezan stručni monitoring koji bi provodili kvalifikovani inženjeri. Primjena naučnih standarda pri održavanju i sanaciji zelenila.Prioritetno zapošljavanje stručnjaka u javnim službama. Povećanje budžeta za preventivne mjere održavanja.Tretiranje zelenila kao ključne infrastrukture, a ne kao rezervnog prostora za gradnju.“Univerzitet u Sarajevu – Šumarski fakultet izražava jasnu spremnost da, kroz svoje kadrovske i istraživačke kapacitete, preuzme aktivnu ulogu u procesima izrade strateških smjernica, operativnih standarda i procedura za uspostavljanje sistemskog i održivog modela upravljanja zelenom infrastrukturom na području Kantona Sarajevo, u interesu sigurnosti, zdravlja i kvaliteta života svih građana”, zaključuje se u saopštenju.