Je li isplativije održavati nižu temperaturu ili paliti grijanje po potrebi

S početkom sezone grijanja i suočeni s cijenama energenata koje su i dalje znatno više nego proteklih godina, mnoga kućanstva traže načine za optimizaciju potrošnje i smanjenje računa.

Jedna od najčešćih dilema jest treba li sistem grijanja ostaviti uključenim tokom cijelog dana na nižoj temperaturi ili ga aktivirati samo po potrebi. 

Iako se na prvi pogled održavanje stalne, umjerene temperature čini energetski efikasnijim od ponovnog zagrijavanja ohlađenog prostora, stručnjaci se jednoglasno slažu da je takva logika ustvari zabluda, piše Mirror.

Šta kažu eksperti

Stručnjaci za energetsku učinkovitost već godinama pojašnjavaju zabludu da je jeftinije ostaviti grijanje neprestano uključenim. 

“U stvarnosti, puno je efikasnije i isplativije koristiti grijanje samo kada je to zaista potrebno”, objašnjava Ryan Willdig iz firme Heatforce. 

Ključni razlog proizlazi iz fizikalnih zakona o prenosu toplote. Svaki stambeni prostor neprestano gubi toplinu kroz vanjske slojeve: zidove, prozore, krov i podove. Brzina tog gubitka topline direktno je proporcionalna razlici između unutrašnje i vanjske temperature.

Ako sistem grijanja radi kontinuirano, čak i na nižoj postavci, on mora neprestano nadoknađivati toplinske gubitke. To znači da kotao ili drugi izvor topline radi duže i ukupno troši više energije nego kada bi se uključio na kraće, ciljano razdoblje kako bi postigao željenu temperaturu isključivo u vrijeme boravka ukućana. 

Ostavljanjem grijanja uključenim plaća se za održavanje temperature i u razdobljima kada ona nije potrebna, primjerice tokom radnog vremena ili noću.

Moderni sistemi grijanja dizajnirani su za brz i učinkovit rad, zbog čega nema potrebe za njihovim neprekidnim djelovanjem. Najbolji pristup, prema mišljenju stručnjaka, jest primjena pametnih sistema upravljanja. Programabilni i pametni termostati postali su ključan alat za optimizaciju potrošnje energije.

Najbolje unaprijed definisati raspored rada

Gav Murray, direktor u firmi Hive, savjetuje korištenje unaprijed definisanih rasporeda rada.

“Postavite grijanje da se uključi otprilike pola sata prije jutarnjeg ustajanja, na temperaturu između 18 i 21 stepen Celzijusa. Time se osigurava ugodna temperatura u domu za jutarnje aktivnosti, bez nepotrebnog rada sistema tokom noći”, navodi Murray.

Isti se princip primjenjuje i pri povratku s posla. Uključivanjem grijanja neposredno prije dolaska izbjegava se zagrijavanje praznog prostora, što predstavlja jedan od najvećih izvora nepotrebne potrošnje.

Efikasnost svake strategije grijanja uvelike ovisi o kvaliteti toplinske izolacije stambenog objekta. Dobro izolirani objekti znatno sporije gube toplinu, što znači da je za njihovo ponovno zagrijavanje potrebna manja količina energije. 

S druge strane, u loše izoliranim objektima toplinski su gubici značajni, što dovodi do visokih računa neovisno o odabranoj metodi grijanja.

Stručnjaci se slažu da je za većinu kućanstava optimalna sobna temperatura oko 20 stepeni Celzija. Nema stvarne potrebe za zagrijavanjem prostora na 25 stepeni. 

Također je važno napomenuti da naglo podešavanje termostata na najvišu temperaturu ne ubrzava zagrijavanje prostorije. Takav pristup samo uzrokuje rad sistema pod maksimalnim opterećenjem, povećava potrošnju energije i često rezultira pregrijavanjem prostora. 

Snižavanjem zadane temperature na termostatu za samo jedan stepen moguće je ostvariti godišnju uštedu i do 130 eura.

Potrebno je iskoristiti prednosti modernih termostata za pametno upravljanje, održavati optimalnu temperaturu i primjenjivati dodatne mjere za očuvanje topline, poput spuštanja roleta, redovitog odzračivanja radijatora i zatvaranja vrata prostorija koje se ne koriste. 

To su provjerene metode za postizanje toplinske udobnosti uz istovremeno smanjenje troškova za energiju.