Da li su direktori javnih preduzeća zaslužili povećanje plata od 500 KM?

Rekonstrukcija rada javnih preduzeća u Republici Srpskoj zbog izuzetno lošeg stanja u brojnim firmama bila je jedna od najčešćih najava Radovana Viškovića, bivšeg predsjednika Vlade RS, do trenutka do kada je bio premijer, a istim koracima od septembra 2025. nastavio je i njegov nasljednik Savo Minić. “Nisam zadovoljan stanjem u javnim preduzećima, prije svega u ‘Elektroprivredi Republike Srpske’.Nekako sam mislio da onaj ko ima energiju ima sve, ali tamo će se morati sada najviše raditi. Sa kapacitetom koji imamo morali smo uraditi više”, kazao je Minić, 17. decembra 2025, tokom pres-konferenciji povodom 100 dana od rada njegove vlade.Svega nekoliko dana kasnije, Minić je još jednom ponovio da su problemi složeni. “Kada su u pitanju ‘Željeznice RS’, ‘Šume Srpske’, ‘Pošte’, ERS, aktivno smo uključeni u rješavanje te problematike koja je izuzetno složena i nijednog momenta ne bježim od suštine i istine kada su u pitanju problemi”, rekao je Savo Minić, 23. decembra 2025.Nakon ove dvije izjave, sve je vodilo ka tome da će Vlada RS u 2026. ući sa konkretnim mjerama za ozdravljenje brojnih javnih preduzeća koja grcaju u dugovima od više stotina miliona KM zbirno, pa čak i kaznama za odgovorne. To se moglo pretpostaviti i nakon što je Narodna skupština RS, krajem decembra prošle godine, u Zakonu o javnim preduzećima predvidjela novi sistem kontrole poslovanja, a koji, između ostalog, podrazumijeva i da u nadzornim odborima preduzeća budu imenovani nezavisni članovi.Ali, dok se iščekivao epilog svega, rukovodiocima javnih preduzeća, konkretno, direktorima i izvršnim direktorima, sa Trga Republike stigla je novogodišnja čestitka u vidu povećanja plata, na način da je ograničenje na njihove plate podignuto za 500 KM. Kako je objavio portal “Capital”, Vlada RS je na sjednici, održanoj 28. decembra 2025, donijela odluku kojom se mijenja zaključak Vlade Srpske od 3. marta 2011. godine, a prema kojem su plate direktora javnih preduzeća bile ograničene na maksimalno 3.000 KM, dok su plate izvršnih direktora bile ograničena na 2.500 KM.Prema novoj odluci, direktori i izvršni direktori ne mogu imati platu veću od 3.500 KM, odnosno 2.500 KM. Za mnoge ova mjera nije dobra, niti je njena poruka dobra, naročito kada se u obzir uzme da u gotovo svim najvećim javnim preduzećima u Srpskoj, od rudnika i termoelektrana, “Željeznica”, “Elektroprivrede RS”, sjede aktuelni narodni poslanici ili odbornici, što dalje vodi ka tome da ta dva primanja njima mjesečno donose nerijetko i 5.000 KM.Međutim, premijer Savo Minić tvrdi da Vlada RS nije povećala plate direktorima. “Nismo povećali plate, samo je promijenjen limit sa 3.000 na 3.500 KM.To uopšte ne podrazumijeva bilo kakvo povećanje, već je samo data takva mogućnost”, rekao je Minić. Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, saglasnost za povećanje plata nije van pameti, ali ako se radi o rukovodiocima koji firmi donose dobit, što kod nas i nije slučaj.Najveći problem u radu javnih preduzeća, dodaje on, jeste što su ona politički plijen. “Mi smo doveli javna preduzeća na ivicu propasti, jer smo loše upravljali ili ih u značajnoj mjeri oštetili na račun privatnog interesa.Javna preduzeća postala su centri zapošljavanja ljudi, a menadžeri, odnosno direktori, tamo su najčešće na poziciji vršioca dužnosti i nisu u mogućnosti da upravljaju procesima, jer su najčešće uslovljeni nalozima koji dolaze od šefova partija. Izlaz iz ove situacije je da se partije potpuno izbace iz operativnog upravljanja firmama.Po mom mišljenju, one mogu biti članovi upravnih odbora, nadzornih odbora, mogu da daju naloge, ali operativni posao moraju raditi profesionalci i zato moraju dobiti veće plate”, kaže Pavlović za “Nezavisne novine”. Srđan Mazalica, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a, navodi da odluka Vlade RS da podigne ograničenje na iznos plate direktora, ne znači nužno da će te plate biti povećane za 500 KM.“Svako preduzeće donijeće odluku da li će povećati platu u skladu sa svojim mogućnostima. Staro ograničenje je usvojeno još 2011. i tada je ta plata bila velika, ali danas 3.500 KM za menadžment nekog javnog preduzeća nije ni plata kojom možete privući nekoga da dođe na to mjesto.Za 14 godina je došlo i do povećanja prosječnih plata, od 2018. je prosječna plata u Srpskoj porasla oko 80 odsto”, kaže Mazalica za “Nezavisne”. Novinar Darko Momić kaže da je zaključak Vlade Aleksandra Džombića iz 2011. godine kojim su ograničene plate direktora javnih preduzeća na 3.000 KM imao smisla tada kada je donesen, iako je to i tada predstavljalo populističku mjeru.“Pri tom je nesumnjivo neustavan, samo što niko od direktora iz razumljivih razloga nije potezao to pitanje pred Ustavnim sudom RS. Pored toga, taj zaključak nije striktno ni poštovan, ali se prećutno prelazilo preko toga”, kaže Momić.Za razliku od tog zaključka, ocjenjuje on, odluka aktuelnog premijera Save Minića nije čak ni populistička i nisu jasni motivi za njeno donošenje, osim ako nije htio da izazove neopravdano negativne reakcije na društvenim mrežama. “Negativne reakcije su neopravdane i populističke zato što povećanje plata direktorima za 500 KM nakon 15 godina suštinski nije problem, jer se mora uzeti u obzir inflacija, kao i činjenica da su u tom periodu rasle i plate svih zaposlenih u Srpskoj.To pitanje treba riješiti na drugi način, odnosno tako što će plate direktora biti vezane za minimalnu platu u omjeru npr. tri prema jedan, ali i stimulacijom menadžerskim bonusima koji će zavisiti od poslovnog rezultata”, kaže Momić.On ističe da je nerealno očekivati da neko rukovodi sistemima kao što su “Pošte”, “Šume” i posebno “Elektroprivreda RS” za platu od 3.000 KM zato što danas dobar električar ili keramičar može da zaradi toliku platu. “To ne znači da direktorima treba dati blanko astronomske plate, već da na kraju godine, ako ta javna preduzeća iskažu višemilionsku dobit, imaju pravo na menadžerske bonuse kakve bi imali u privatnim preduzećima u kojima bi svojim vlasnicima donijeli višemilionsku dobit”, zaključuje Momić.