Saudijska Arabija, Katar, Turska i Oman upozorili Trumpa: Napad na Iran bi izazvao regionalni haos

Saudijska Arabija, Katar, Turska i Oman pozvali su američkog predsjednika Donalda Trumpa da ne pokrene zračne napade na Iran u posljednjem trenutku lobiranja, potaknutom strahovima da bi napad Washingtona doveo do velikog i dugotrajnog sukoba širom Bliskog istoka.

Upozorenja na haos od strane dugogodišnjih američkih saveznika, čini se, pomogla su da Trump kasno u srijedu odluči odustati od vojnog udara. U slučaju Saudijske Arabije, njen oprez doveo je do toga da SAD-u uskrati korištenje svog zračnog prostora za bilo kakve napade.

U nastavku razgovora, saudijski ministar vanjskih poslova princ Faisal bin Farhan u četvrtak je telefonom razgovarao sa kolegama iz Irana, Omana i Turske. Iran i dalje politički stoji po strani u odnosu na zaljevske države, djelimično zbog svoje kontinuirane podrške oslabljenoj mreži regionalnih saveznika poznatoj kao “osovina otpora”, kao i zbog odbijanja da podrži rješenje o dvije države za Palestinu te sporova oko tri ostrva u Zaljevu na koja pravo polažu Ujedinjeni Arapski Emirati, što podržava i Vijeće za saradnju zaljevskih zemalja (GCC).

Međutim, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi također je započeo niz posjeta arapskim prijestolnicama za koje se kaže da su poboljšale odnose. Prošle godine je, primjerice, posjetio Bahrein, što je bila prva posjeta jednog iranskog ministra toj zemlji od 2010.

Također je četiri puta prošle godine boravio u Kairu u nastojanju da unaprijedi odnose. Dvije strane su prekinule diplomatske odnose 2016. godine.

Saudijsko-iranski odnosi, nekada među najnapetijima na Bliskom istoku, već tri godine su na putu oporavka. Araghchi pritom vodi računa da se fotografiše dok isprobava lokalnu kuhinju u arapskim prijestolnicama koje posjećuje.

Sve zaljevske države dodatno su svjesne poremećaja koje bi Iran mogao izazvati u pomorskom saobraćaju u Zaljevu.

Araghchi je nedavno pokušavao uvjeriti zaljevske države da Iran predstavlja manju prijetnju globalnoj stabilnosti od Izraela, što je postalo uvjerljivije nakon što je Izrael prošlog septembra bombardovao Dohu s namjerom da ubije pregovarače Hamasa koji gotovo desetljeće žive u katarskoj prijestolnici. Izraelci nisu uspjeli pogoditi svoje glavne mete, ali su navodno ubili pet nižerangiranih članova te grupe.

Sjedinjene Američke Države, koje unaprijed nisu bile obaviještene o napadima, direktno su se izvinile katarskom emiru i ponudile nove sigurnosne garancije za Dohu s ciljem zaštite Katara od daljnjih izraelskih napada. Katar je tada optužio Izrael da pokušava sabotirati svaku priliku za mir u regiji.

Specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff podržava samoproglašenu, ali često efikasnu ulogu katarske države kao globalnog posrednika.

Američka zračna baza al-Udeid, najveća u regiji, nalazi se u Kataru, a kako su se tenzije u srijedu povećavale, SAD su povukle ključno osoblje iz baze. To povlačenje, nakon otvorenih prijetnji Teherana da će napasti američke baze u regiji ako bude napadnut, naglašava kako statične američke kopnene i pomorske baze, osmišljene da projiciraju američku moć, mogu istovremeno predstavljati i izvor ranjivosti.

Iran uporno tvrdi da su SAD naložile Izraelu da okonča svoj 12-dnevni ljetni napad na iransko rukovodstvo i nuklearni program nakon što je Iran pogodio američku bazu.

Araghchi je također uspio iskoristiti politički kapital uložen u diplomatske kontakte tako što je telefonski razgovarao s arapskim liderima kako bi objasnio razloge Teherana za obračun.

Mnoge države duboko zamjeraju miješanje iranskih posredničkih snaga u Libanu, Iraku i Jemenu. Ipak, istovremeno, malo koja od njih bi pozdravila primjer autoritarnog režima koji je srušen uličnim protestima potaknutim padom životnog standarda, što bi dovelo do nove demokratske tranzicije ili čak fragmentacije jedinstvene iranske države.

Glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari izjavio je novinarima: “Veliki izazovi u regiji, a govorimo o unutrašnjim i vanjskim izazovima u različitim zemljama, zahtijevaju da se svi vratimo za pregovarački sto”.