Cijena zlata dostigla novi rekord dok svjetske berze potresa spor oko Grenlanda

Azijske berze su u srijedu većinom nastavile pad, dok je cijena zlata dostigla novi rekord zbog sve veće zabrinutosti investitora nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina evropskim državama zbog spora oko Grenlanda.

Američki terminski indeksi porasli su nakon oštrog pada Wall Streeta u utorak. Fjučersi na S&P 500 bili su viši za 0,3 posto, dok je terminski indeks Dow Jones Industrial Average porastao 0,2 posto.

Cijena zlata je prvi put probila granicu od 4.800 dolara, uz rast od 1,7 posto, jer se kapital slijeva u imovinu koja se u vremenima neizvjesnosti smatra sigurnim utočištem. Trgovci s nestrpljenjem čekaju Trumpov govor na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švicarskoj, na kojem učestvuju svjetski lideri, elita i milijarderi.

Trump je ranije reporterima kazao da u svom obraćanju planira naglasiti postignuća svoje administracije. Na azijskoj berzi, japanski Nikkei 225 pao je 0,7 posto, na 52.603,44 poena.

Tržišta u Japanu potresaju i geopolitička neizvjesnost i domaći politički izazovi. Japanska premijerka Sanae Takaichi raspisala je prijevremene izbore za 8. februar, što je prinijelo rastu prinosa na dugoročne državne obveznice do rekordnih nivoa.

Pretpostavka je da će Takaichi, koja nastoji iskoristiti visoku podršku javnosti kako bi učvrstila većinu svoje Liberalno-demokratske partije, smanjiti poreze i povećati potrošnju, što dodatno komplikuje napore Japana u upravljanju ogromnim javnim dugom. Prinos na 40-godišnju japansku državnu obveznicu iznosio je u ranim satima srijede 4,095 posto, što je pad sa rekordnih 4,22 posto zabilježenih u utorak.

Južnokorejski Kospi oslabio je 0,5 posto, na 4.862,17 poena. Hang Seng u Hong Kongu spustio se 0,2 posto, na 26.435,20 poena.

Šangajski kompozitni indeks porastao je 0,2 posto, na 4.120,10 poena. U Australiji je S&P/ASX 200 pao 0,4 posto, na 8.781,70 poena.

Tajvanski Taiex oslabio je 0,9 posto, dok je indijski Sensex blago porastao za 0,1 posto. Trump je najavio da će od februara uvesti carine od 10 posto na uvoz iz Danske, Norveške, Švedske, Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske.

To bi bilo povrh carine od 15 posto predviđene trgovinskim sporazumom s Evropskom unijom koji još nije ratificiran. Evropski lideri uzvratili su kritikama dok se odnosi Washingtona sa zapadnim saveznicima dodatno pogoršavaju.

Prema ocjenama analitičara, razmatraju se kontramjere, uključujući potencijalno odugovlačenje ratifikacije trgovinskog sporazuma ili uvođenje uzvratnih carina. U utorak je S&P 500 pao 2,1 posto, na 6.796,86 poena, što je bio najveći dnevni pad referentnog indeksa od oktobra.

Dow Jones Industrial Average potonuo je 1,8 posto, na 48.488,59 poena, dok je Nasdaq izgubio 2,4 posto i završio na 22.954,32 poena. Nvidia, jedna od najvrednijih kompanija na svijetu, oslabila je 4,4 posto.

Dionice Applea pale su 3,5 posto. Snažne gubitke zabilježile su i kompanije iz sektora maloprodaje, bankarstva i industrije.

Lowe’s je pao 3,3 posto, JPMorgan Chase 3,1 posto, a Caterpillar je izgubio 2,5 posto. Rukovodstvo Američkih Federalnih rezervi sastaje se naredne sedmice na redovnoj sjednici o monetarnoj politici, a na Wall Streetu se računa da će referentna kamatna stopa ostati nepromijenjena.

Centralna banka Japana svoju prvu ovogodišnju sjednicu o monetarnoj politici završava u petak. Na tržištu nafte u ranim satima srijede američka referentna nafta pojeftinila je 56 centi, na 59,80 dolara po barelu.

Brent nafta, međunarodni standard, pala je 70 centi, na 64,22 dolara po barelu. Američki dolar pao je na 158,08 japanskih jena sa 158,16 jena.

Euro je ostao gotovo nepromijenjen, na 1,1719 dolara.