Ustavni sud BiH: Prethodna Vlada RS-a koju je predložio Dodik bila je neustavna

Iako je za mandatara predložio Savu Minića, Milorad Dodik to nije mogao uraditi zbog presude Suda BiH kojom je de facto prestao njegov mandat predsjednika RS-a.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je jučer i danas održao sjednicu na kojoj je odlučivao o zahtjevima za apstraktnu kontrolu ustavnosti i većem broju apelacija.

Jedan od predmeta o kojem su odlučivali bila je i ocjena ustavnosti prethodne Vlade Republike Srpske čijeg mandatara je predložio Milorad Dodik, a u to vrijeme zbog presude Suda BiH de facto nije bio predsjednik Republike Srpske.

Ustavni sud BiH je donio odluku da je ta Vlada Republike Srpske na čelu sa mandatarom Savom Minićem bila neustavna.

Od odluka koje je donio na plenarnoj sjednici Ustavni sud izdvaja:

U-29/25 – Ustavni sud je u ovom predmetu odlučivao o zahtjevu jedanaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i drugih jedanaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti i utvrđivanje spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska u vezi s donošenjem Odluke o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 78/25), Odluke o izboru članova Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 78/25), Odluke o prijevremenom stupanju na snagu Odluke o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 78/25) i Odluke o prijevremenom stupanju na snagu Odluke o izboru članova Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 78/25).

Ustavni sud je zaključio da u konkretnom slučaju postoji ustavni spor u vezi s pitanjem da li je na osnovu odluka Suda BiH i CIKBiH Milorad Dodik mogao imati mandat da u svojstvu predsjednika Republike Srpske predloži predsjednika i članove Vlade Republike Srpske, što nesporno pokreće pitanje vladavine prava kao pitanje iz člana I/2.

Osim toga, imajući u vidu odluke Suda BiH i CIKBiH, Ustavni sud je istakao da se konkretni ustavni spor odnosi i na pitanje poštovanja odluka institucija BiH, što je regulirano članom III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud je zaključio da u tom dijelu postoji nadležnost Ustavnog suda jer se radi o aktima koji pokreću pitanje poštovanja čl.

I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, a za koje je isključivo nadležan Ustavni sud.

U meritumu predmeta, Ustavni sud je zaključio da su osporene odluke u periodu od njihovog donošenja 2. septembra 2025. godine do stavljanja van snage 18. januara 2026. godine bile u suprotnosti sa čl.

I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine jer su donesene na osnovu Odluke o prijedlogu kandidata za predsjednika Vlade Republike Srpske koju je donio Milorad Dodik 23. augusta 2025. godine, iako mu je mandat predsjednika Republike Srpske prestao sa 12. junom 2025. godine kao danom pravomoćnosti presude Suda BiH, koja je za pravnu posljedicu imala prestanak mandata predsjednika Republike Srpske, što je naknadno samo deklaratorno konstatirano u postupku pred CIKBiH.

U-41/25 – U ovom predmetu Ustavni sud je odlučivao o zahtjevu Kemala Ademovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavnog osnova za proglašenje štetnim po vitalni interes srpskog naroda Prijedloga odluke o izmjeni Odluke o imenovanju članova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Evropskog parlamenta broj 02-34-1-2339/25 od 20.

novembra 2025. godine (prvi prijedlog), Prijedloga odluke o izmjenama Odluke o imenovanju članova parlamentarne delegacije broj 02-34-1-2337/25 od 20.

novembra 2025. godine (drugi prijedlog) i Prijedloga odluke o izmjeni Odluke o imenovanju članova interparlamentarnih grupa prijateljstva Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za bilateralnu saradnju s parlamentarnim tijelima drugih zemalja broj 02-34-1-2338/25 od 20.

Prvim prijedlogom predloženo je da se umjesto Snježane Novaković-Bursać, predsjedavajuće Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine BiH i Evropskog parlamenta, kao predsjedavajući imenuje Nenad Vuković.

Drugim prijedlogom predloženo je da se umjesto Snježane Novaković-Bursać za člana Delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope imenuje Nenad Vuković.

Trećim prijedlogom je predloženo da se umjesto Snježane Novaković-Bursać za člana interparlamentarnih grupa prijateljstva Parlamentarne skupštine BiH za bilateralnu saradnju s parlamentarnim tijelima drugih zemalja imenuje Nenad Vuković.

Ustavni sud je u odluci o ovom predmetu utvrdio da Izjave Kluba delegata srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti vitalnog interesa srpskog naroda u odnosu na prvi, drugi i treći prijedlog ispunjavaju uvjete proceduralne ispravnosti iz člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine.

Utvrđeno je da navedenim prijedlozima nije povrijeđen vitalni nacionalni interes srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Ustavni sud je u obrazloženju svoje odluke, između ostalog, istakao da potpisnici Izjave nisu obrazložili na koji bi način imenovanje Nenada Vukovića, delegata iz Kluba srpskog naroda, onemogućilo efektivno učestvovanje srpskog naroda u zajedničkim tijelima Parlamentarne skupštine.

Pri tome, potpisnici Izjava nisu obrazložili na koji način se imenovanjem Nenada Vukovića ne osigurava da sastav delegacija odražava ukupan sastav Doma, kako to propisuje odredba člana 180.

stav (2) Poslovnika Doma, ili da se tim sastavom narušava vitalni interes srpskog naroda.

Shodno tome, budući da se predloženim imenovanjima zadržava predstavljanje srpskog naroda u zajedničkim delegacijama Parlamentarne skupštine, Ustavni sud je smatrao da je predloženim imenovanjima omogućena efektivna zastupljenost srpskog naroda u navedenim zajedničkim delegacijama Parlamentarne skupštine.

Konačno, Ustavni sud je zaključio da se osporenim prijedlozima ne postavlja pitanje koje bi se moglo smatrati pitanjem vitalnog nacionalnog interesa u smislu člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud je zaključio da nisu osnovani navodi većine delegata iz Kluba srpskog naroda da su prvi, drugi i treći prijedlog štetni po vitalni interes srpskog naroda.

AP-3059/21 (Zdravka Kraljević i drugi) – U ovom predmetu Ustavni sud je utvrdio povredu prava na život iz člana II/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2.

Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog propusta javne vlasti da provede djelotvornu istragu u vezi s događajem raketiranja Ljubuškog u maju 1992.

godine u kojem su smrtno stradali bliski srodnici apelanata.

Imajući u vidu cjelokupnu dužinu trajanja ove istrage (istraga nije završena 33 godine od vremena kada se događaj desio), Ustavni sud je naložio Tužilaštvu Bosne i Hercegovine da hitno preduzme sve raspoložive mjere i korake radi okončanja istrage, s ciljem poštovanja garancija predviđenih članom II/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 2.

Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnosiocima zahtjeva/apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Ustavnog suda BiH.