Evropski sud rekao svoje: Dom naroda zakonit, Schmidt nije prekršio prava

Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu donio je četiri odluke po žalbama koje se odnose na politički i izborni sistem Bosne i Hercegovine. Sud je odbio dvije žalbe kojima se osporavala uloga Doma naroda i intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta, dok je u dvije odluke utvrdio da je zastupnik Zlatan Begić bio žrtva diskriminacije zbog uskraćivanja pasivnog biračkog prava.

Sud je odbacio zahtjeve Begića i Demokratske fronte kojima su tražene izmjene ustavnog i izbornog uređenja BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na ulogu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. ESLJP je ocijenio da Dom naroda, kao tijelo sastavljeno od predstavnika konstitutivnih naroda, ima legitimnu ulogu u zakonodavnom procesu te da ne mora imati jednaku demokratsku potporu birača kao Zastupnički dom, s obzirom na to da se bira posredno.

U jednoj od odluka Sud se osvrnuo i na intervencije visokog predstavnika tokom izborne noći 2022. godine, kada je izmijenjen Izborni zakon Federacije BiH. ESLJP je zaključio da te odluke nisu bile diskriminatorne prema Demokratskoj fronti, niti su prekršile Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Sud je, međutim, prihvatio dvije žalbe Zlatana Begića u kojima je utvrđeno da je diskriminiran jer se izjašnjava kao pripadnik kategorije „ostalih“. Zbog toga mu je, prema ocjeni Suda, uskraćena mogućnost da učestvuje u izboru rukovodstva Federacije BiH i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Ovim odlukama ESLJP je nastavio praksu iz ranijih presuda, uključujući slučajeve Sejdić–Finci i druge, u kojima se od vlasti BiH traži uklanjanje diskriminacije prema građanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici tri konstitutivna naroda.

Sud je naglasio da su žalbe kojima se traži promjena cjelokupnog političkog sistema ocijenjene kao politički motivirane („actio popularis“), a ne kao zahtjevi za zaštitu individualnih prava. Sličan stav Sud je zauzeo i u slučaju žalbe Slavena Kovačevića, koja je ranije odbijena.

U odlučivanju o ovim predmetima nije učestvovao sudija iz BiH Faris Vehabović, u skladu s pravilima Suda o izbjegavanju sukoba interesa i osiguranju nepristranosti.