Krupni kapital blizak Merzu šokirao Nijemce: Da li će liječenje karijesa isključivo ovisiti o debljini novčanika

Dok njemački kancelar Friedrich Merz kritikuje sunarodnike da premalo rade, lobisti bliski njegovoj stranci traže da zdravstveno osiguranje više ne pokriva troškove zubara. To otvara brojna pitanja o smjeru kojim će Njemačka krenuti.Ne dešava se svakog dana da vlada javno razori prijedlog koji dolazi iz blizine Kršćansko-demokratske unije (CDU) kao najveće stranke vladajuće koalicije. Doduše, ne dešava se često ni da ljudi izlaze s tako vratolomnim prijedlozima.”Zahtjev da se zubarski tretmani uklone iz kataloga obaveznih zdravstvenih osiguranja neće biti proveden”, uvjerava ministrica zdravstva Nina Warken (CDU). Prema njenim riječima, to bi bio zaokret od osnovne zamisli njemačkog sistema solidarnosti i protivrječilo bi cilju da ojačaju prevenciju.I glasnogovornik Vlade Njemačke Stefan Kornelis je istakao da ne postoji namjera da se sav trošak za zubara prenese na građane. Tako je, i prije nego što je stvarno zaživio, pokopan prijedlog Privrednog vijeća CDU-a.Iako se tako zove, nije u pitanju stranački organ, već lobistička grupa mahom krupnih privrednika bliskih demokršćanima. Oni su proteklog vikenda šokirali javnost prijedlozima, za koje smatraju da će se njima pomoći ekonomiji.Tražili su, kao i uvijek, snižavanje poreznih stopa, ali i da građani iz svog džepa plaćaju zdravstvene tretmane. Politički Berlin, njemački mediji, ali i građani usplahirili su se prije svega zbog prijedloga da zubari više ne budu dio paketa obaveznog zdravstvenog osiguranja.Cijene zubarskih usluga u Njemačkoj su paprene. Stručnjaci upozoravaju da bi brisanje zubarskih usluga stiglo na naplatu na drugim mjestima – neliječeni zubi vode raznim nedaćama.Takoreći, zdravstvena osiguranja ne bi platila na mostu, nego na ćupriji. “Prijedlozi su medicinski pogrešni, antisocijalni i ekonomski kratkovidi”, poručili su čelni ljudi saveznih udruženja zubara i zubarske komore.Šef Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Lars Klingbeil, koji je i vicekancelar i ministar finansija, bio je kategoričan. “Ne vjerujem da u ovoj zemlji želimo da se na stanju nečijih zuba može posmatrati debljina novčanika”, ocijenio je Klingbeil.Kako je CDU velika i tradicionalna stranka, tako ima i frakciju blisku radnicima. Šef te frakcije Dennis Radke nazvao je lobiste grupom superprivilegovanih, koji običnom svijetu govore čega treba da se odrekne.Istini za volju, Privredno vijeće CDU-a je stvar intoniralo kao olakšicu za malog čovjeka. Zdravstvena osiguranja su u prva tri kvartala prošle godine zubarima isplatila 10,5 milijardi eura.Ideja Vijeća je da taj novac ostane u džepu građana, pa da sami plaćaju zubara, ako to mogu. I drugi njihovi prijedlozi su u sličnom smjeru.Traže ukidanje takozvane penzije za majke, to jest pravila da se vrijeme provedeno uz novorođenčad dijelom priznaje u radni staž. Traže i potpuno ukidanje penzionisanja sa 63 godine, uprkos punom radnom stažu.Iako radikalni, prijedlozi donekle idu u smjeru koji posljednjih mjeseci forsira sam kancelar Merz. On je već kritikovao Nijemce da su navodno previše na bolovanju (u prosjeku 20 dana godišnje) te je skraćeno radno vrijeme nazvao “life style radnim vremenom”.”Naposljetku, svi zajedno u Njemačkoj moramo da dostići viši bruto domaći proizvod (BDP) nego što trenutno uspijevamo”, rekao je na jednoj priredbi. Najveća evropska ekonomija konačno je prošle godine izašla iz recesije, ali s mršavim rastom od 0,2 posto.Vlada Njemačke ove godine računa na samo jedan posto privrednog rasta. Merzova vlada namjerava i promijeniti Zakon o radnom vremenu, tako da ono više ne bude ograničeno na osam sati dnevno, već da ograničenje bude na sedmičnom nivou.U prijevodu, šef ili gazda mogu odrediti da se danas radi 10 sati, a sutra šest sati. Neki sindikati već najavljuju da će ići na barikade zbog toga.Za šta se uopće zalažu demokršćani, pita se list Frankfurter Rundschau. “CDU stalno tvrdi da njena politika polazi od čovjeka. Međutim, onda se ne mogu interesima privrede davati prednost bez ikakvog obzira”, piše list.Demokršćani se tradicionalno zalažu za manje socijalnih davanja, ali sada ona dostižu rekorde, tako da i socijaldemokrata Klingbeil pokušava uštedjeti u državnom budžetu, gdje god može. Zato postoje komentatori koji su načelno saglasni sa zahtjevima CDU-a i bliskih lobista.”Njemačka se odučila da zasuče rukave. Previše ljudi se predugo uljuljkivalo u blagostanju, bili su previše siti.Mora se raditi više i duže jer stanovništvo stari, inače ćemo svi zajedno biti siromašniji. Više rada, manje izležavanja na račun budžeta, to je put kojim Njemačka mora ići”, piše popularni portal T-online.Tematika krije i politički dinamit. Ne samo da prijete svađe između koalicionih partnera, već CDU trpi kritike iz opozicije.Dok se to očekuje od partija lijevo od centra, možda se nije očekivalo i od desničarske Alternative za Njemačku (AfD). No, AfD je oštro odbacio Merzove zahtjeve da se dovede u pitanje skraćeno radno vrijeme.U anketama je ta stranka na 25 posto podrške i time diše za vratom demokršćanima. List Rheinpfalz primjećuje da politika koja ljudima nameće sve više obaveza i odricanja može naškoditi povjerenju u demokratiju.Osim toga, primjećuje o čemu kod demokršćana nema ni govora u cijelom tom dovijanju kako popuniti budžet. “O prihodu bez rada. Recimo, o velikom imetku i nasljedstvu koji se troše ili kojima se upravlja, a koji nisu produktivni”, piše Rheinpfalz.No, demokršćani do sada nikako nisu dopuštali reformu poreza na nasljedstvo. Godišnje se u zemlji naslijedi ili pokloni imovina vrijedna između 200 i 400 milijardi eura. Državi od toga ode svega nešto više od 10 milijardi eura, piše Deutsche Welle.