Zašto bitcoin pada i pored velike potražnje?

Podaci s najveće svjetske kriptomjenjačnice Binance pokazuju zašto cijena bitcoina može padati čak i u trenucima kada postoji vidljiva potražnja.

Iako je bitcoin poznat po strogo ograničenoj ponudi od 21 milion kovanica, tržišna praksa pokazuje da sama oskudica ne garantuje rast cijene.

Bitcoin jeste imovina s fiksnom ponudom, ali se na finansijskim tržištima trguje i izloženošću koja višestruko premašuje stvarni broj postojećih kovanica. Upravo u toj razlici između stvarne kupovine i trgovanja ugovorima zasniva se ključni paradoks savremenog kriptotržišta.

Jedino spot tržište podrazumijeva stvarni prijenos bitcoina s jednog vlasnika na drugog. Suprotno tome, tržište izvedenica – trajni ugovori, futuresi i opcije – funkcioniše bez fizičke isporuke bitcoina, a većina transakcija se namiruje u gotovini.

Posebno značajni su trajni ugovori koji omogućavaju korištenje poluge, što znači da se s relativno malim kapitalom može kontrolisati znatno veća pozicija. Upravo zbog toga mali iznosi novca mogu proizvesti ogromnu tržišnu izloženost.

Takvo okruženje privlači kratkoročne trgovce koji se klade i na rast i na pad cijene, a cijena se sve češće formira na tržištu izvedenica, a ne na spot tržištu. Kada cijena krene u suprotnom smjeru od očekivanja trgovaca koji koriste polugu, dolazi do prisilnih zatvaranja pozicija, što dodatno ubrzava pad.

Podaci s Binancea to jasno ilustruju. Trećeg februara volumen trgovanja trajnim ugovorima za par BTC/USDT iznosio je 23,51 milijardu dolara, dok je na spot tržištu iznosio svega 2,99 milijardi.

Dva dana kasnije odnos je i dalje bio izrazito u korist izvedenica, dok je cijena bitcoina u međuvremenu pala sa oko 75.700 na približno 69.700 dolara. Takvi omjeri pokazuju da se najveći dio tržišne aktivnosti odvija ondje gdje su dostupni poluga i shortanje, zbog čega kratkoročna kretanja cijene često nemaju veze sa sporim akumuliranjem bitcoina.

Zbog toga i vidljiva “podrška” u knjigama naloga može biti varljiva, jer se nalozi mogu povući u sekundi, dok tržište izvedenica ima daleko veći utjecaj. Analiza dubine tržišta dodatno potvrđuje ovu sliku.

Iako su u više navrata zabilježeni veći nalozi za kupovinu u blizini trenutne cijene, bitcoin je nastavljao padati. To pokazuje da sama prisutnost potražnje na spot tržištu nije dovoljna ako se glavni tok trgovanja i likvidacija odvija na tržištu izvedenica.

Dodatni faktor su američki spot bitcoin ETF-ovi, kod kojih su u kratkom periodu zabilježeni i snažni priljevi i značajni odljevi kapitala. Međutim, zbog načina na koji se ETF-ovi kreiraju i povlače, ti tokovi ne moraju imati neposredan utjecaj na dnevna kretanja cijene, posebno u situaciji kada izvedenice dominiraju trgovanjem.

Važan signal dolazi i iz podataka o rezervama bitcoina na mjenjačnicama. U drugoj polovini januara i početkom februara rezerve su porasle za više od 29.000 bitcoina, što znači da je veća količina kovanica bila odmah dostupna za trgovanje i potencijalnu prodaju.

Sve zajedno ukazuje na postojanje tri nivoa tržišta: osnovni protokol s ograničenom ponudom, količina bitcoina dostupna na mjenjačnicama i treći nivo – sintetička izloženost kroz izvedenice. Kada se glavnina aktivnosti prebaci na taj treći nivo, kratkoročna cijena se određuje upravo tamo.

Oskudica bitcoina ostaje nepromijenjena i stvarna, ali sama po sebi ne određuje dnevna kretanja cijene. Zbog toga je, uz priču o ograničenoj ponudi, sve važnije pratiti odnos spot i izvedeničkog tržišta, tokove kapitala kroz ETF-ove i stanje rezervi na mjenjačnicama, jer se ključna tržišna borba često vodi daleko od onoga što je vidljivo na prvi pogled.