Ruže, večere i pritisak: Koliko nas košta Dan zaljubljenih?

Valentinovo, poznato kao Dan zaljubljenih, odavno je prevazišlo okvire intimnog i simboličnog obilježavanja ljubavi. Danas predstavlja jedan od najznačajnijih komercijalnih datuma u godini, snažno povezan s potrošnjom, marketingom i sezonskim ekonomskim rastom.

Dok se izlozi pune crvenim srcima, ružama i plišanim medvjedićima, a restorani nude „romantične pakete“ za dvoje, postavlja se pitanje: da li je Valentinovo i dalje praznik emocije ili je postalo jedan od najprofitabilnijih datuma u godini?

Prema riječima ekonomskog stručnjaka i poduzetnika Davuda Bećirovića, odgovor je prilično jasan.

– Valentinovo je sigurno jedan od najunosnijih komercijalnih praznika. Globalno se za tih nekoliko dana potroši više od 20, pa i 25 milijardi dolara na poklone, restorane i ostalo ističe -Bećirović za „Avaz“.

Rast potrošnje i u BiH

Iako Dan zaljubljenih tradicionalno nije imao snažnu historijsku ulogu u našem društvu, u posljednjim godinama postao je važan datum i za domaće tržište. U Bosna i Hercegovina, kao i u regionu, trgovci, cvjećare i ugostitelji bilježe značajan rast prometa upravo sredinom februara.

– U Bosni i Hercegovini i regionu prodaja cvijeća, poklona i restoranskih usluga u tim danima raste i preko 30 posto -ističe Bećirović za „Avaz“.

Posebno profitiraju cvjećare, prodavnice nakita, parfimerije, ali i restorani i hoteli koji nude tematske večere i vikend-aranžmane za parove.

Jedan od ključnih razloga zbog kojih je Valentinovo postalo toliko komercijalno leži u snažnim marketinškim kampanjama. Emocija ljubavi vješto se povezuje s konkretnim proizvodima, a potrošačima se, svjesno ili nesvjesno, nameće osjećaj obaveze kupovine.

– Postoji jaka marketinška strategija koja stvara socijalni pritisak – svi kupuju ruže, svi kupuju poklone, pa i oni koji možda ne bi slavili, osjećaju potrebu da nešto kupe, makar simbolično – pojašnjava Bećirović za „Avaz“.

Društveni pritisak

Društvene mreže dodatno pojačavaju taj pritisak. Fotografije luksuznih večera, skupih poklona i raskošnih buketa često postavljaju nerealna očekivanja, posebno među mladima.

Za razliku od drugih prilika, Valentinovo ima tačno određen datum. Upravo ta vremenska ograničenost dodatno podstiče potrošnju.

– Proizvođačima pogoduje vremenski pritisak, jer je ograničeno vrijeme za kupovinu. Mora se kupiti baš tog datuma. Kada je potražnja velika, cijene rastu, a marže su veće – naglašava Bećirović.

Iako se nude „specijalne edicije“ i „posebni popusti“, često je riječ o standardnim proizvodima upakovanim u tematsku ambalažu, bez stvarnog sniženja cijene. Prema Bećirovićevom mišljenju, najveći pritisak osjete mladi i osobe sa skromnijim primanjima.

– Na kraju dana, komercijalizacija najviše pogađa mlade i socijalno ugrožene, jer se stvaraju očekivanja koja nekad nisu realna. Ljubav se počinje mjeriti vrijednošću poklona – itiče Bećirović za „Avaz“.

Valentinovo danas stoji na raskršću između emocije i ekonomije. Dok jedni u njemu vide priliku da na poseban način obilježe ljubav, drugi ga posmatraju kao vrhunac sezonske komercijalizacije.Kako zaključuje Bećirović, izbor je na pojedincima – da li će Dan zaljubljenih biti simbol pažnje i iskrenih emocija ili još jedan datum pod snažnim uticajem tržišta.