Opustošen naftni sektor BiH nakon ulaska Rusa: Šta je bila namjera Dodikove vlasti

Ruski ambasador u BiH 27. januara ove godine posjetio je Opštinu Brod. U objavi Ambasade Ruske Federacije u BiH na društvenoj mreži Facebook o ovoj posjeti navedeno je da je Kalabuhov s načelnikom Opštine Milanom Zečevićem razgovarao o perspektivama jačanja bilateralnih odnosa. Poseban akcenat je, kaže se, stavljen na trgovinsku, ekonomsku i investicionu saradnju, kao i na interakciju u oblasti obrazovanja, kulture i humanitarnih projekata.

Slučajno ili ne, u ovoj kratkoj objavi o posjeti Kalabuhova spomenutoj opštini nije bilo ni riječi o Rafineriji nafte Brod, koja je u ruskom vlasništvu. Zašto? Odgovor na ovo pitanje se vjerovatno krije u činjenici da spomenuta Rafinerija već godinama posluje s gubicima, te da više godina nije proizvela ni litar nafte.

Rafinerija nafte Brod prava je paradigma, najblaže rečeno, lošeg upravljanja nakon ulaska ruskog kapitala u naftni sektor BiH, o čemu svjedoči mnoštvo podataka koje ćemo podastrijeti u ovoj analizi. No, krenimo redom.

Tektonske promjene za NIS Srbije

Tektonske promjene za Naftnu industriju Srbije (NIS) u vlasništvu ruskog Gazproma, koja slovi za ključnu kariku ruskog kapitala u naftnom sektoru u regionu, u posljednje vrijeme su se odrazile i na kompanije u BiH u ruskom vlasništvu koje djeluju u naftnom sektoru. Međutim, situacija i nije baš tako crno-bijela.

Istraživački novinari, nevladin sektor, kao i ekonomski eksperti već duži niz godina dovode u pitanje regularnost poslovanja ovih kompanija koje posluju unutar iste grupacije, uzme li se u obzir da su jedni teški gubitaši, dok kod drugih konstantno rastu prihodi i kapital.

Portal Fokus analizirao je finansijske izvještaje sedam privrednih subjekata s ruskim kapitalom iz proteklih godina. Riječ je o privrednim subjektima: Optima grupa Banja Luka, NESTRO Petrol Banja Luka, Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča, Jadran-Naftagas Banja Luka, NIS Petrol Banja Luka i G-Petrol Sarajevo. 

Finansijsku sliku ovih kompanija upotpunili smo informacijama o sumnjivom načinu poslovanja koje su pratile ove kompanije od samih početaka potpisivanja privatizacijskih ugovora između vlasti RS-a i ruskog Neftegazinkora od prije skoro 20 godina. Dodatno, analizirali smo i aktuelnu situaciju u oblasti javnih tendera.

U BiH je 2008. godine osnovana Optima grupa, koja je u stopostotnom vlasništvu ruskog Neftegazinkora, kao krovna kompanija koja će upravljati poslovanjem, prodajom i nabavkom sirovina za naftni sektor u RS-u. To se desilo godinu nakon što je Vlada RS s ruskim Zarubežnjeftom (pod kojim posluje Neftegazinkor) sklopila ugovore o privatizaciji obje rafinerije i maloprodajne mreže Petrol.

Gomilanje kapitala u Optima grupi

Optima grupa je osnovana s kapitalom od 50.000 KM. Međutim, prema posljednjim ažuriranim podacima iz Registra privrednih subjekata RS, upisani kapital ruskog državnog preduzeća u Optima grupu, čiji je direktor Andrej Vladimirovič, u međuvremenu se popeo na nevjerovatnih 1,7 milijardi KM ili preciznije 1.777.618.089 KM!

Prema zvaničnim podacima iz finansijskih izvještaja, Optima grupa u 2024. godini imala je značajan rast prihoda u odnosu na godinu ranije. Iznosili su više od milijardu KM (1.041.887.400 KM) dok su godinu ranije iznosili 950.149.625 KM. Zanimljivo, prihodi su u periodu od 2021. do 2022. godine skoro uduplani, i to za skoro pola milijarde KM. Godine 2021. iznosili su 502,4 miliona KM, a 2022. godine 923,1 milion KM.

Otpuštanje radnika

No, za to vrijeme obje rafinerije koje posluju u okviru Optima grupe zabilježile su teške finansijske gubitke te su morali otpuštati radnike.

Kada je riječ o Rafineriji nafte Brod, ruski Zarubežnjeft odnosno Neftegazinkor potpisao je ugovor 2007. godine s Vladom RS o njenom preuzimanju. Ugovor je tada potpisan s Miloradom Dodikom kao predsjednikom Vlade RS. U Registru privrednih subjekata kao direktor Rafinerije nafte Brod naveden je Anatolij Vaclavič Karaljus, a da kapital Rafinerije iznosi 262.914.061 KM. Prema podacima iz finansijskog izvještaja, Rafinerija je imala pad prihoda od 74 posto i poslovala je s gubitkom od 60,8 miliona KM.

Nelogičnosti u poslovanju

O nelogičnostima u poslovanju ove rafinerije govori i podatak da su u periodu od 2021. do 2022. godine imali prikazan skok prihoda od nevjerovatnih 1.829 posto! Prihodi su im, dakle, za godinu skočili s 3,5 na 69,3 miliona KM. S druge strane, u periodu između 2020. i 2021. desio se suprotan trend. Prihodi su pali sa 153,5 na 3,5 miliona KM. 

Rafinerija nafte Brod je još u 2019. godini imala 810 zaposlenih. Taj broj je drastično smanjen, budući da je u 2024. imala 319 radnika. Također, kako je nedavno izvijestio Radio Slobodna Evropa, ova rafinerija gotovo sedam godina nije proizvela ni litar nafte, a do sada je nagomilala gubitak od skoro milijardu KM!

Nevladina organizacija Transparency International (TI) u BiH još je 2007. godine upozoravala na netransparentan i štetan ugovor koji je Dodik potpisao s Rusima, utvrdivši čak 44 sporne tačke.

Kontroverzan proces

Predsjedavajući Upravnog odbora TIBiH Srđan Blagovčanin kaže da su od početka ukazivali na to da je taj proces poprilično kontroverzan odnosno da ga je pratila velika doza netransparentnosti. 

“I sam ugovor u tom procesu nije bio javno dostupan. Transparency je nakon više godina intenzivnih napora došao u posjed ugovora, nakon čega je sačinio jednu analizu gdje smo identifikovali 44 sporne tačke tog ugovora i gdje je zapravo bilo jasno da je načinjena velika šteta po javni interes odnosno po budžet RS. Kada iz ove perspektive nakon 20 godina sagledamo efekte te privatizacije, čitavog aranžmana, jasno je da je on učinjen u partikularnom interesu, interesu ljudi i pojedinaca iz tadašnje i sadašnje vlasti u RS-u. Jer sama činjenica da su firme koje su bile u vlasništvu Neftegazinkora praktično formirane nakon donošenja Zakona o privatizaciji naftne industrije, govori mnogo o tome”, rekao je Blagovčanin.

Rafinerija u Modriči i kresanje radne snage

Godine 2007. ruski Neftegazinkor privatizirao je Rafineriju ulja Modriča. Tada je u ovoj rafineriji radilo oko 540 radnika. Prema podacima iz finansijskog izvještaja, broj zaposlenih u ovoj rafineriji u 2024. godini iznosio je 182.

Ova rafinerija iz godine u godinu bilježi gubitak, u 2019. taj gubitak je iznosio 11,2 miliona KM, a u 2024. godini iznosio je 2,5 miliona KM. Posljednji podaci Registra privrednih subjekata RS govore da su akcionari prema spisku Centralnog  registra hartija od vrijednosti stopostotni vlasnici Rafinerije. Kao direktor je naveden ruski državljanin Vladimir Omishchenko.

Osim otpuštanja radnika, došlo je do gomilanja gubitka Rafinerije ulja Modriča u iznosu od više desetina miliona. Stanje u ovoj rafineriji prošle godine istražio je portal Detektor.

“Dakle, naše mišljenje je bilo i tada, evo vrijeme je to i potvrdilo, da zapravo nije ni postojala namjera da naftna industrija RS proradi i da radi, već da se izvlači javni novac i da se to radi za račun i dijela ljudi unutar vladajućeg režima, ali u to vrijeme i vjerovatno danas nepoznatih lica s ruske strane. I kada pogledate situaciju da zapravo naftna industrija RS danas ne radi, da je ostala ta krovna firma Optima grupa da posluje na tržištu BiH, to je zapravo negdje i najbolji pokazatelj pravih namjera ljudi koji su stajali iza privatizacije”, rekao nam je Blagovčanin.

Vlasnička struktura

Pod zaštitnim znakom NESTRO, osim Optima grupe te dvije rafinerije, u BiH posluje i NESTRO Petrol Banja Luka.

Vlasnička struktura NESTRO Petrola, koji posjeduje mrežu benzinskih stanica širom BiH, prema podacima iz Registra privrednih subjekata RS takva je da je Neftegazinkor većinski vlasnik preduzeća sa 80 posto, a ostalih 20 posto pripadaju akcionarima prema izvještaju Centralnog registra hartija od vrijednosti Banja Luka. Prema istim podacima, direktor NESTRO Petrola je Kiryl Tkachou.

Prema posljednjim ažuriranim podacima iz spomenutog registra, u vlasništvu ovog preduzeća je 68 benzinskih pumpi u BiH.

Nakon pada prihoda u 2023. godini od osam posto, ovaj privredni subjekat je u 2024. godini imao nešto više prihoda nego u prethodnoj godini. Iznosili su ukupno 322,8 miliona KM. I NESTRO Petrol je kao i Optima grupa između 2021. i 2022. godine imao neuobičajen skok u prihodima, i to za više od 50 posto! 

Svetlana Cenić: Dugovi ostaju stanovnicima RS-a

Godine 2022. iznosili su 334,9 miliona KM, a u 2021. 222,3 miliona KM. Međutim, broj zaposlenih u NESTRO Petrolu konstantno opada. Naprimjer, u 2018. godini u toj kompaniji bio je zaposlen 621 radnik, a u 2024. zaposlenih je bilo 534.

“I način na koji je poslovala Optima grupa, gdje su oni transfernim cijenama, praktično, uništili proizvodnju u RS-u, također je potvrda svega onoga na što smo mi sve ove godine ukazivali. Nažalost, ni 20 godina poslije, ni u jednom momentu unutar tih 20 godina, niko od nadležnih institucija nije se zainteresovao da provede ozbiljnu sistematičnu istragu o tome šta se dešavalo. Jer osim onoga na šta smo mi ukazivali, da su postojale ozbiljne sumnje da se radi organizovanom kriminalu jako velikih razmjera, mi smo i ukazivali na to da postoji velika doza sumnje da se radi i o operacijama pranja novca”, naveo je on.

Profesorica ekonomije Svetlana Cenić, koja je, također, dobro upoznata sa situacijom u naftnom sektoru RS-a, smatra da je Rafinerija nafte u Brodu propala, dok je poslovanje Rafinerije ulja u Modriči pod upitnikom.

“Ništa od ugovora nije ispunjeno. Ta priča kako će to biti revolucionarno… Naravno da jeste, ali za nečije džepove. Što se tiče naftne industrije, jedan dio je bila državna firma Ruske Federacije, a ostali vlasnici su još uvijek ostali pod upitnikom. Nikada nije razjašnjeno, mada znamo da se jedna od tih firmi formirala osam dana poslije potpisivanja sporazuma. Tako da je ona praktično propala”, kazala je Cenić.

Čudni momenti

Govoreći o enormnom rastu kapitala Optima grupe, kazala je da tu ima dosta čudnih momenata, budući da se dokapitalizacija nigdje ne vidi u finansijskim tokovima.

“To je kapital koji je morao biti transparentno prodat, da se kaže tačno šta. Ovi dugovi svi ostaju naravno stanovnicima u RS-u. Mi nemamo više rafineriju, nemamo ništa. Nemamo naftnu industriju. Kapital se idalje izvlači. Vrlo sumnjive transakcije. A s druge strane, BiH je uvoznik svih naftnih derivata, najviše iz Hrvatske, zatim Italija, sada i Grčka. Jedan znatan dio iz Srbije. I to što će se NIS ne znam MOL-u prikloniti, pa mi ionako uvozimo iz INA-e, a INA je MOL-ova. Ne znam šta će se kupcima promijeniti, smatra Cenić.

Iz Optima grupe na zvanični upit portala Fokus do zaključenja ovog teksta nije odgovoreno. Ukoliko odgovor dobijemo, objavit ćemo ga naknadno.

Jednako kao i proizvodnja nafte, ako ne i lošije, na tlu BiH je prošlo rusko istraživanje odnosno eksploatacija nafte. Naime, Fokus je 21. juna prošle godine objavio ekskluzivnu informaciju o tome da je preduzeće Jadran-Naftagas Banja Luka prekinuo istraživanje i eksploataciju nafte u mjestu Obudovac na području opštine Šamac. 

Preduzeće Jadran-Naftagas osnovali su 2011. godine Naftna inudstrija Srbije i ruski Njeftegazinkor. Jadran-Naftagas je još u septembru 2011. od Vlade RS dobio koncesiju na istraživanje i korištenje ugljovodonika (sirove nafte i gasa) na cijeloj teritoriji RS-a. U 2013. godini prvi put su započeli geološki radovi na području Obudovca.

Kako je propala eksploatacija nafte u Obudovcu

Ekipa Fokusa je prošle godine posjetila Obudovac gdje smo se uvjerili da su bušotine poodavno presušile. Projekat koji je, prema najavama Vlade RS, trebao vrijediti 345 miliona KM te iz kojeg su se trebali slijevati milioni tona „crnog zlata“ danas izgleda potpuno napušten.

Da se radilo o unaprijed propalom projektu govori informacija koju je tada s nama podijelo načelnik Miličević: A to je da je Opština Šamac po pitanju koncesionih naknada od 2011. do kraja 2024. godine dobila ukupno 28.000 KM!

Prema podacima iz finansijskih izvještaja, vidljivo je i da Jadran-Naftagas iz godine u godinu posluje s gubitkom. Minus je u 2024. iznosio 910.077 KM, dok je godinu ranije bio i veći, te je iznosio 1,6 miliona KM.

Gazprom, još jedan ruski naftni gigant, također posluje u BiH i to mahom putem mreže benzinskih pumpi. Također, mrežom benzinskih pumpi upravlja i pod brendovima G-Petrol i NIS Petrol. NIS Petrolje osnivač G-Petrola sa sjedištem u Sarajevu. 

Crna lista

Gazprom je u regionu upravo zastupljen putem Naftne industrije Srbije (NIS) koja se, naprimjer, i u Registru privrednih subjekata RS navodi kao stopostotni vlasnik NIS Petrola. Zbog činjenice da je dospjela na američku crnu listu, došlo je zatvaranja pojedinih benzinskih pumpi u BiH. U BiH su trenutno zastupljeni s više od 40 benzinskih pumpi.

Osim zatvaranja pojedinih benzinskih pumpi na onima koje rade uvedena su dodatna ograničenja poput plaćanja goriva isključivo gotovinom ili Gazpromovim korporativnim karticama.

Kao što je poznato, NIS je od početka prošle godine pod američkim sankcijama, zbog čega je došlo i do ograničenja u poslovanju i zatvaranja pojedinih benzinskih pumpi u BiH.  Kulminacija ovih promjena desila se 19. januara ove godine kada je mađarska MOL grupa s Gazpromom potpisala sporazum o kupovini 56,15 posto NIS-a.

Prema podacima iz finansijskog izvještaja, NIS Petrol je od 2019. do 2024. konstantno bilježio porast prihoda. Godine 2019. prihodi su iznosili 53 miliona, da bi se u 2024. godini popeli na 209,2 miliona KM. Zanimljivo, prikazani broj radnika NIS Petrola u finansijskom izvještaju 2024. godine iznosio je 2.

I G-Petrol s 502 radnika u 2024. godini imao je rast prihoda, i to na 712,7 miliona KM. Usporedbe radi, prihodi u 2019. godini iznosili su 529,8 miliona KM.

Dioničari odbili ponudu

Krajem prošle godine Optima grupa pokušala je preuzeti preduzeće Krajinapetrol Banja Luka. Međutim, dioničari te firme, kako je izvijestio portal Biznisinfo odbili su ovu ponudu. Zanimljivo u svemu tome jeste da su najveći dioničari Krajinapetrola javni fondovi i institucije RS-a poput Investiciono-razvojne banke RS.

Da je prošlo, ovo bi za ruska javna preduzeća bilo značajno širenje na tržište BiH, s obzirom da Krajinapetrol, prema Registru privrednih subjekata RS, posjeduje dva skladišta naftnih derivata, te 17 benzinskih pumpi. Treba, pak, naglasiti da je Zarubežnjeft višegodišnji dioničar Krajinapetrola te da je u prošlosti bilo više pokušaja preuzimanja ovog preduzeća.

Unosni tenderi od javnog sektora BiH

Niz kompanija u BiH koje su u ruskom vlasništvu godinama su dobivale unosne tendere u javnom sektoru. Prema analizi Fokusa, iznos dobivenih tendera od institucija i javnih preduzeća u proteklim godinama premašuje 250 miliona KM. Međutim, evidentno je da je intenzitet izlazaka tih kompanija na tendere kao i samog broja dobivenih ugovora opao u proteklim sedmicama i mjesecima.

To se, prije svega odnosi na Optima grupu Banja Luka. Prema podacima s Portala javnih nabavki, ukupna vrijednost ugovora koji je Optima grupa na tenderima sklopila s javnim preduzećima ili institucijama u BiH iznosi 160.827.999 KM. Riječ je o ukupno 365 tendera koje su dobili.

Najviše tendera dobili su od Mješovitog holdinga “Elektroprivreda RS” i Zavisnog preduzeća “Rudnik i termoelektrana Ugljevik”, Elektroprijenosa BiH, Rudnik mrkog uglja Đurđevik, ZP “Rudnik i termoelektrana Gacko”, MH ERS Trebinje “Hidroelektrane na Drini”, Željeznice RS i Toplane Prijedor. Nabavke su se uglavnom ticale ulja i nafte.

Tenderi

Međutim, posljednje ugovore potpisali su krajem novembra 2025. Od tada nije bilo izlazaka na tendere odnosno dobivanja poslova u javnom sektoru BiH. Upravo je to za NIS bio period pun neizvijesnosti kada su Uredu za kontrolu strane imovine unutar Ministarstva finansija SAD-a slali konstantne molbe za licencu za rad dok se ne okončaju pregovori o promjeni vlasničke strukture.

NESTRO Petrol je u svim proteklim godinama u javnom sektoru BiH dobio poslove ukupne vrijednosti od 117.654.157 KM, a sklopio je ukupno 12.695 ugovora. Ovo preduzeće je niz tendera dobilo i od sudova, između ostalog od Okružnog suda u Prijedoru, Okružnog suda u Istočnom Sarajevu te Okružnog suda Banja Luka. Poslove su dobivali i od Razvojne agencije RS, Studentskog centra Istočno Sarajevo, Službe za zajedničke poslove Vlade RS, ali i subjektima javnog sektora.

Uprkos situaciji s NIS-om, NESTRO Petrol je nastavio dobivati tendere kako u posljednjem kvartalu 2025. tako i u januaru 2026. godine. Posljednji tender u iznosu od 6.000 KM dobili su od Zavoda za medicinu rada i sporta RS. U istom mjesecu, 8. januara dobili su posao od Vrhovnog suda RS težak 346.000 KM.

Poslovi u javnom sektoru

Prema analizi Fokusa, Rafinerija ulja Modriča ukupno je u javnom sektoru BiH dobila poslove u vrijednosti od 430.065 KM. Potpisala je ukupno 39 ugovora, i to, između ostalog, s Ministarstvom odbrane BiH, Hidroelektranama na Drini, Elektroprivredom HZHB itd. Posljednji tender datira, pak, iz januara 2025. godine. Upravo je u tom periodu Naftna industrija Srbije dospjela na američku crnu listu.

Pregledom podataka Portala javnih nabavki, ustanovili smo da je ova rafinerija dobila tek tri tendera za određene servise od Opštine Brod, te Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija u ovom gradu.

Amil DUČIĆ/Fokus.ba