Reis Kavazović: Bh. tradicija islama je inkluzivna, muslimani nikoga ne smatraju neprijateljem

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein efendija Kavazović, bio je gost Plenuma u susret ramazanu. Reis Kavazović je uputio čestitku muslimanima u Bosni i Hercegovini i dijaspori povodom nastupanja mjeseca ramazana.

Za muslimane je ramazan blagoslovljeno vrijeme. Mi živimo svoj život u ramazanu, posvećeni prije svega ibadetima, onako kako nam je to stavljeno u dužnost.

Ramazan može dotaći ona srca koja tragaju za ramazanom, koja tragaju za Božijom milošću i oprostom. Kao što je Poslanik kazao, na neki način je gubitnik onaj ko u mjesecu ramazanu ne zasluži Božiji oprost.

Svakako je post jedan od najvažnijih ibadeta koje imamo u mjesecu ramazanu.

Ovo je mjesec knjige, mjesec Kur’ana. U mjesecu ramazanu je objavljen Kur’an i ako bismo ovo vrijeme mogli spojiti s nečim opipljivim, što možemo dotaći, to je svakako Kur’an.

Islam je jedna vjera, bez obzira na kojim prostorima muslimani živjeli. Ne postoji evropski islam. Postoji islam.

Različite su tradicije muslimana ovdje na Balkanu, različite na Bliskom istoku, na Dalekom istoku ili na Zapadu. To su različite tradicije.

Ono što je karakteristika bosanskohercegovačke tradicije jeste njena inkluzivnost. Ta tradicija je otvorena, živa, inkluzivna i na neki način posebna mladica u okviru duhovnosti islama.

Umni ljudi, oni koji žive vjeru, bilo da su muslimani, kršćani, jevreji ili drugi, razumiju ove stvari i gledaju na život kao Božiji dar.

Apsolutno. Jer da nije dobra, svijet bi nestao.

Postoje političke agende koje prema bosanskohercegovačkim muslimanima nisu od jučer. One traju.

Ni u kome ne vidimo neprijatelja. Sve građane Bosne i Hercegovine doživljavamo kao građane ove zemlje.

Mi, hvala Bogu, živimo 30 godina mira u Bosni i Hercegovini. To je veliki kapital.

Uprkos svemu, Bosna i Hercegovina je opstala i uspjeli smo ovih 30 godina izgraditi društvo. Nije ono idealno, ali funkcioniše.

Otvaranje teških pitanja i dozvola neodgovornima da ponovo izvrše destrukciju odvelo bi nas u devedesete. To niko normalan u Bosni i Hercegovini ne želi.

U religijskom smislu situacija je daleko stabilnija, i to mi je važnije.

Ukoliko postoji dubina – religijski i kulturni odnos unutar države – on djeluje kao stabilizator odnosa.

Mi imamo kakav-takav državnopravni okvir i ekonomsko-sigurnosni okvir, ali mislim da je civilni sektor ostao po strani.

Za opstanak bosanskohercegovačkog društva kultura je najvažniji temelj.

Politike igraju veliku i važnu ulogu u profiliranju kulturnih politika. To je činjenica. Ali ljudi od kulture i ljudi od duha trebali bi nadilaziti nastojanja da se kultura destruira, da se društvo razbije i da se ljudi udalje jedni od drugih. Tu treba više svijesti i više ulaganja.

Vrlo često za svoje slabosti ili greške tražimo krivce u drugima. A uvijek je najvažnija odgovornost naspram samog sebe. Ono što možemo učiniti, a ne činimo – to je osnova svega. Kada bi bilo više odgovornosti kod nas samih prema svijetu u kojem živimo i djelujemo, stanje u Bosni i Hercegovini bi se popravljalo.

Ukoliko ne bude reformi, na svim stranama će biti samo patnja. Oni koji ne žele reforme nanose bol i patnju svim građanima Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina prima značajnu pomoć od Evropske unije. Trošimo novac evropskih građana da reformišemo društvo i državu. Ako se ne krećemo naprijed, to nije samo političko pitanje, nego duboko moralno.

Poštujemo reisa Cerića, on je puno učinio za Islamsku zajednicu i za bosanskohercegovačko društvo. Međutim, reagirali smo jer su neki smatrali da je to stav Islamske zajednice.

Ono što se Islamskoj zajednici osporava jeste njena specifičnost. Neki smatraju da trebamo potpisati identičan ugovor kao katolička i pravoslavna crkva.

Mi nismo crkva, mi smo Islamska zajednica i imamo svoje specifičnosti. Ako te specifičnosti nisu prepoznate u ugovoru, onda on za nas nema smisla, jer ne može zaštititi naš identitet. Upravo tu je do sada bio kamen spoticanja.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović je čestitao muslimanima mjesec Ramazan. On je govorio o važnosti ibadeta i duhovne dimenzije posta.Reisu-l-ulema je istakao da Islam je jedna vjera. On je naglasio važnost inkluzivnosti bosanskohercegovačke tradicije islama.Reisu-l-ulema je naglasio da bosanskohercegovački muslimani ne vide nikoga kao neprijatelja. On je podsjetio da Bosna i Hercegovina živi u miru 30 godina.Reisu-l-ulema pravi razliku između religijskih i političkih odnosa. Naglasio je da je kultura najvažniji temelj za opstanak bosanskohercegovačkog društva.Reisu-l-ulema je rekao da promjene počinju iznutra. Kazao je da izostanak reformi ima ozbiljne posljedice.Reisu-l-ulema je naglasio da Bosna i Hercegovina prima pomoć od EU. Ako se ne krećemo naprijed, to je duboko moralno pitanje.Reisu-l-ulema je rekao da poštuje reisa Cerića. Međutim, on je reagirao jer su neki smatrali da je to stav Islamske zajednice.Reisu-l-ulema je pojasnio suštinu neslaganja oko ugovora. Neki smatraju da trebamo potpisati identičan ugovor kao katolička i pravoslavna crkva.