Sjećate li se Huse iz BiH koji u Njemačkoj prima socijalnu pomoć od 7.300 eura: Hoće li se spasiti?

Postoje i slučajevi u kojima, uprkos postojanju biološkog djeteta, državni interes za okončanje boravka prevagne i deportacija se sprovede. Njemački mediji već sedmicama unazad izvještavaju o slučaju Huse B. (42), državljanina Bosne i Hercegovine, koji je trebao da bude deportovan još prije 17 godina, ali on se i dalje nalazi u Njemačkoj, gdje prima socijalnu pomoć od 7.300 eura.Njemački schwaebische.de u svom članku navodi da jedini spas od deportacije zapravo predstavljaju njegova djeca, njih osmoro. Ovaj njemački list analizirao je koliko daleko ide zaštita braka i porodice u njemačkom pravu.On živi u Kelnu, obavezan je da napusti zemlju jer je višestruko osuđivan, ali ne može biti deportovan zbog svojih osmoro djece. I to uprkos tome što se Bosna i Hercegovina smatra sigurnom zemljom porijekla.O slučaju u Kelnu ne može se dati jednostavna procjena, objašnjava Tomas Oeben, rukovodilac u Ministarstvu pravde i za migracije Baden-Virtemberga. Razlog je taj što nisu dostupne sve informacije o konkretnom slučaju.U osnovi, prema važećem zakonu, kada su stranci obavezni da napuste zemlju, a ne učine to dobrovoljno u predviđenom roku, njihov boravak u Njemačkoj mora biti prinudno okončan. Za sprovođenje su zakonski obavezne nadležne službe za strance.Ipak, svakoj deportaciji mora prethoditi individualna provjera da li konkretna situacija dotične osobe to dozvoljava ili postoje razlozi za ostanak ili odlaganje. U slučaju deportacije koja bi dovela do, ne samo privremenog, razdvajanja porodice, naročito roditelja i djece, mora se uzeti u obzir tzv. pitanje proporcionalnosti.Istovremeno, principi višeg prava, posebno član 6. Osnovnog zakona (posebna zaštita porodice) kao i član 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima (pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života), moraju obavezno uzeti u obzir. To znači da nadležni organ mora uzeti u obzir porodične veze dotične osobe sa osobama koje se legalno nalaze u Njemačkoj.Razmatranje se vrši u skladu sa njihovom težinom. To može imati za posljedicu da u pojedinačnom slučaju vršenje roditeljske brige o djetetu pravno može da zaustavi i spriječi deportaciju. Tako njemački mediji navode jedan posebno upečatljiv slučaj iz 2023. godine u Bad Valdseeu. Naime, Nigerijac, koji je radio kao zavarivač u jednoj firmi u Ravensburgu, deportovan je neposredno pred Božić.Svoju malu kćerku morao je da ostavi kod životne saputnice. Postupanje vlasti izazvalo je značajnu uznemirenost, ali tada je tako odlučeno.Ipak, kada je riječ o Husi B., kod njega je situacija drugačija, jer je nastavio sa “kriminalnom karijerom”, što za medije njegov slučaj čini još nelogičnijim. Kada su ga novinari u njegovom domu u Kelnu suočili sa tim podacima, on je negirao svoju kriminalnu prošlost, tj. umanjio ju je.- Posljednje krivično djelo koje sam počinio bilo je 2014., tvrdi ovaj Huso B. Međutim, i to je navodno netačno: Huso B. je posljednji put trebalo da se pojavi pred sudom 8. decembra 2025.Optužen je da je pokušao da izvrši prevaru u jednoj drogeriji sa poklon-karticama. Proces je na kraju odgođen za ovu godinu, prenose Nezavisne.