Hrvati više ulažu u zlato i dionice, a manje u nekretnine

Hrvatski građani sve više ulažu u zlato, plemenite metale, dionice i kriptovalute, odnosno u financijska tržišta, a sve manje u nekretnine. To je rečeno na okruglom stolu “Kako sačuvati realnu vrijednost novca u izazovnim vremenima”, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

U fokusu su bila tri najzastupljenija oblika ulaganja: financijska tržišta, zlato i plemeniti metali te nekretnine, uz pregled njihovih prednosti, rizika i aktualnih kretanja. Direktor Sektora investicijskog zlata Auro Domus Grupe, Vladimir Potočki, kazao je da je ulaganje u investicijsko zlato definitivno opravdalo svoju ulogu u očuvanju vrijednosti kapitala u makroekonomskim neravnotežama i geopolitičkim neizvjesnostima.

Zlato je, kako je rekao, jako dobar čuvar vrijednosti kapitala u vrijeme inflacije, ali i dobiti koje je kapital ulaganjem u zlato ostvario. Potočki je naglasio da ulaganje u zlato predstavlja sidro i trajni temelj stabilnosti svačijeg portfelja, dodavši da je povijest pokazala da zlato nije relikt prošlosti već je temelj stabilnosti kapitala u budućnosti svakog pojedinca, ali i države.

Istaknuo je da je svako vrijeme ulaganja u zlato dobro, no i da u Hrvatskoj treba stvoriti kulturu investiranja, kakva već postoji na zapadu, pogotovo u SAD-u. Naveo je, naime, da je velika razlika investiranja u Europi, dakle i u Hrvatskoj, u odnosu na SAD.

Potočki je rekao da je Europa još uvijek socijalna i njeno stanovništvo smatra kako će se države pobrinuti za pojedince u trenutku kad odu u mirovinu, a za razliku od Amerike gdje preko 50 posto stanovništva ulaže na tržištu kapitala, odnosno financijsku imovinu. Inače, financijska imovina u portfeljima hrvatskih građana sudjeluje s tek tri posto, a u EU 27 sudjeluje sa 27 posto.

Naglasio je i da 90 posto građana Hrvatske i dalje ulaže u nekretnine. Ulaskom Hrvatske u EU ukinuo se PDV na investicijsko zlato, što je hrvatske građane izjednačilo s pravima stanovništva država Unije.

Promet plemenitim metalima u Hrvatskoj posljednjih godina ostvaruje veliki rast, dijelom zbog same cijene, ali dijelom i zbog količine. Primjerice, 2024. godine promet je iznosio 350 milijuna eura, a godinu kasnije između 800 i 900 milijuna eura na godišnjoj razini.

Na pitanje koliko se cijena zlata promijenila unazad zadnjih pet godina, odgovorio je da je gram zlata prije pet godina stajao od 30 do 35 eura, a da je danas 140 eura. Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, Dubravko Ranilović, ponovio je da posljednjih godina tržište nekretnina, kao investicija, pada.

Preko trećine kupaca koji investiraju u nekretnine strani su državljani, no i taj broj pada, pogotovo u priobalju. Očekuje, međutim, da će se situacija na tržištu nekretnina stabilizirati, ali i da će se cijene korigirati.

Na pitanje koliko Hrvati ulažu, glavni ekonomist HGK, Goran Šaravanja, kazao je da je Hrvatska sve bogatija te da ima raspoloživih sredstava za ulaganje te je samo pitanje žele li ljudi ulagati. Hrvatski građani sve više ulažu u zlato, plemenite metale, dionice i kriptovalute odnosno u financijska tržišta, a sve manje u nekretnine.

To je rečeno u četvrtak na okruglom stolu “Kako sačuvati realnu vrijednost novca u izazovnim vremenima”, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. U fokusu su bila tri najzastupljenija oblika ulaganja – financijska tržišta, zlato i plemeniti metali te nekretnine, uz pregled njihovih prednosti, rizika i aktualnih kretanja.

Direktor Sektora investicijskog zlata Auro Domus Grupe Vladimir Potočki kazao je da je ulaganje u investicijsko zlato definitivno opravdalo svoju ulogu u očuvanju vrijednosti kapitala u makroekonomskim neravnotežama i geopolitičkim neizvjesnostima. Zlato je, kazao je, jako dobar čuvar vrijednosti kapitala u vrijeme inflacije, ali i dobiti koje je kapital ulaganjem u zlato ostvario.

Potočki je naglasio da ulaganje u zlato predstavlja sidro i trajni temelj stabilnosti svačijeg portfelja, dodavši da je povijest pokazala da zlato nije relikt prošlosti već je temelj stabilnosti kapitala u budućnosti svakog pojedinca, ali i države. Istaknuo je da je svako vrijeme ulaganja u zlato dobro, no i da u Hrvatskoj treba stvoriti kulturu investiranja, kakva već postoji na zapadu, pogotovo u SAD-u.

Naveo je, naime, da je velika razlika investiranja u Europi, dakle i u Hrvatskoj, u odnosu na SAD. Potočki je rekao da je Europa još uvijek socijalna i njeno stanovništvo smatra kako će se države pobrinuti za pojedince u trenutku kad odu u mirovinu, a za razliku od Amerike gdje preko 50 posto stanovništva ulaže na tržištu kapitala, odnosno financijsku imovinu.

Inače, financijska imovina u portfeljima hrvatskih građana sudjeluje s tek tri posto, a u EU 27 sudjeluje sa 27 posto. Naglasio je i da 90 posto građana Hrvatske i dalje ulaže u nekretnine.

Ulaskom Hrvatske u EU ukinuo se PDV na investicijsko zlato, što je hrvatske građane izjednačilo s pravima stanovništva država Unije. Promet plemenitim metalima u Hrvatskoj posljednjih godina ostvaruje veliki rast, dijelom zbog same cijene, ali dijelom i zbog količine.

Primjerice, 2024. godine promet je iznosio 350 milijuna eura, godinu kasnije između 800 i 900 milijuna eura na godišnjoj razini. Upitan koliko se cijena zlata promijenila unazad zadnjih pet godina, rekao je da je gram zlata prije pet godina stajao od 30 do 35 eura, a da je danas 140 eura.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović ponovio je da posljednjih godina tržište nekretnina, kao investicija, pada. Preko trećine kupaca koji investiraju u nekretnine strani su državljani, no i taj broj pada, pogotovo u priobalju.

Očekuje, međutim, da će se situacija na tržištu nekretnina stabilizirati, ali i da će se cijene korigirati. Upitan koliko Hrvati ulažu, glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja kazao je da je Hrvatska sve bogatija te da ima raspoloživih sredstava za ulaganje te je samo pitanje žele li ljudi ulagati.