Nema dokaza da Iran uskoro može pogoditi Ameriku

Tvrdnja američkog predsjednika Donald Trump da će Iran uskoro posjedovati projektil sposoban da pogodi Sjedinjene Američke Države nema uporište u američkim obavještajnim podacima i djeluje pretjerano, navode tri izvora upoznata s procjenama.

Time se dovodi u pitanje ključni dio argumentacije za mogući napad na Islamsku Republiku, o čemu je Trump govorio u utorak tokom obraćanja o stanju nacije.

Obraćajući se Kongresu, Trump je iznio argumente američkoj javnosti za moguću vojnu akciju, rekavši da Teheran radi na projektilima koji će uskoro moći dosegnuti Sjedinjene Države.

Međutim, prema dva izvora, nije bilo promjena u prošlogodišnjoj javnoj procjeni Obrambene obavještajne agencije prema kojoj bi Iranu moglo biti potrebno do 2035. godine da, na osnovu postojećih svemirskih lansirnih vozila, razvije vojno operativan interkontinentalni balistički projektil.

Bijela kuća brani predsjednikovu izjavu. Glasnogovornica Anna Kelly poručila je da je predsjednik s pravom ukazao na ozbiljnu prijetnju koju predstavlja činjenica da Iran, zemlja koja uzvikuje smrt Americi, posjeduje interkontinentalne balističke projektile.

Jedan od izvora naveo je da bi Iranu, čak i uz tehnološku pomoć Kine ili Sjeverne Koreje, s kojima blisko sarađuje, vjerovatno trebalo najmanje osam godina da proizvede operativni interkontinentalni balistički projektil.

Izvori, koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti informacija, ističu da im nisu poznate procjene američkih obavještajnih službi koje potvrđuju da Iran razvija projektil koji bi uskoro mogao dosegnuti teritorij SAD, ali ne isključuju mogućnost postojanja novih izvještaja.

The New York Times prvi je izvijestio da američke obavještajne agencije vjeruju kako je Iran vjerovatno godinama udaljen od posjedovanja takvog projektila.

Trumpove tvrdnje dolaze u trenutku dok predstavnici SAD i Iran pregovaraju o nuklearnom programu Teherana, bez vidljivog napretka koji bi spriječio moguće američke vojne udare u vrijeme pojačanog raspoređivanja snaga u regionu.

Predsjednik nije detaljno obrazložio zašto bi mogao pokrenuti najagresivniju akciju protiv Islamske Republike od revolucije 1979. godine.

Kao prijetnje je naveo podršku Teherana militantnim grupama, ubistva demonstranata te raketni i nuklearni program zemlje.

Bez iznošenja dokaza, ustvrdio je da Iran obnavlja nuklearni program za koji je rekao da je uništen u američkim zračnim napadima prošlog juna na tri ključna postrojenja za obogaćivanje uranija.

Američki državni sekretar Marco Rubio bio je oprezniji, rekavši da je Teheran na putu da jednog dana razvije oružje koje bi moglo dosegnuti kontinentalni dio SAD.

Iran negira da razvija nuklearno oružje i tvrdi da je obogaćivanje uranija isključivo u civilne svrhe.

U intervjuu za India Today TV, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da Iran ne razvija projektile dugog dometa te da je njihov domet namjerno ograničen na manje od 2000 kilometara, isključivo u svrhu odvraćanja i odbrane.

Američka obavještajna zajednica i Međunarodna agencija za atomsku energiju smatraju da je Iran obustavio program razvoja nuklearnog oružja još 2003. godine.

Ipak, prema navodima agencije, Teheran je nastavio s obogaćivanjem uranija, uključujući i do nivoa blizu onog potrebnog za izradu oružja.

Iran raspolaže najvećim arsenalom balističkih projektila na Bliskom istoku, sposobnih da dosegnu Izrael, američke baze u regionu i dijelove Evrope.

Također je razvio svemirska lansirna vozila kojima je postavio satelite u orbitu, a stručnjaci navode da bi se ta tehnologija mogla prilagoditi za razvoj interkontinentalnih balističkih projektila s nuklearnim bojevim glavama.

Bivši nuklearni inspektor UN-a David Albright ocijenio je da je Iran još daleko od mogućnosti da razvije bojevu glavu sposobnu da izdrži povratak u atmosferu.