Rijad: Pogođena CIA stanica tokom napada na američku ambasadu

Rijad: Pogođena CIA stanica tokom napada na američku ambasadu

Iranski napad dronom pogodio je u ponedjeljak stanicu CIA-e unutar američke ambasade u Saudijskoj Arabiji, što bi za Islamsku Republiku moglo predstavljati simboličnu pobjedu dok napada američke ciljeve i osoblje širom Bliskog istoka. Vlade Sjedinjenih Američkih Država i Saudijske Arabije potvrdile su da su dva drona pogodila kompleks američke ambasade u Rijadu, ali nisu otkrile da je u napadu pogođeno američko obavještajno središte.

Nijedan pripadnik CIA-e nije povrijeđen, a agencija je odbila komentarisati incident. Napad dronom uslijedio je tri dana nakon početka sukoba koje su u ranim jutarnjim satima u subotu pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael protiv Irana.

Talasi udara u kojima je ubijen iranski vrhovni vođa i desetine visokih vojnih i političkih zvaničnika izazvali su žestoku odmazdu Islamske Republike protiv američkih i izraelskih ciljeva u regiji, uključujući i meta njihovih zaljevskih partnera. Interno upozorenje State Departmenta navodi da je napad dronom “urušio” dio krova ambasade i “kontaminirao” unutrašnjost dimom.

U obavijesti se dodaje da je ambasada pretrpjela “strukturna oštećenja” te da osoblje “nastavlja ostati u skloništu”. Razmjeri štete na stanici, koja se nalazila na najvišem spratu ambasade i jedna je od najvećih u regiji, nisu odmah bili jasni.

Američka ambasada u Rijadu, kao i ambasade u Libanu i Kuvajtu, bile su zatvorene od utorka, a američkim državljanima je savjetovano da se do daljnjeg ne približavaju tim objektima. Iako napad predstavlja manji zastoj za prisustvo obavještajne agencije u Saudijskoj Arabiji, mogao bi imati poseban značaj za iranske vlasti koje su pod pritiskom i koje CIA-u dugo smatra svojim krajnjim neprijateljem, imajući u vidu tajnu podršku Vašingtona vojnom puču 1953. godine kojim je svrgnut demokratski izabrani iranski premijer.

Saudijska Arabija bila je među zaljevskim zemljama koje su javno zagovarale diplomatsko rješenje kako bi se izbjegao rat u januaru, ali je saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman privatno tokom proteklog mjeseca obavio više telefonskih razgovora s predsjednikom Donaldom Trampom (Trump), zagovarajući američki napad. Mohammedov stav dodatno je podržao njegov brat, saudijski ministar odbrane Khalid bin Salman, koji je u januaru održao zatvorene sastanke s američkim zvaničnicima u Washingtonu i upozorio na posljedice neizvođenja napada.

Istog mjeseca, Tramp je Saudijsku Arabiju proglasio glavnim saveznikom izvan NATO-a, čime su toj zemlji dodijeljene vojne i finansijske privilegije, posebno u oblasti trgovine oružjem i sigurnosne saradnje. Kraljevina je jedan od najvažnijih partnera Washingtona na Bliskom istoku zbog svog naftnog bogatstva i značajnog utjecaja širom arapskog svijeta.

Bivši službenici CIA-e koji su radili u regiji kažu da gubitak stanice predstavlja poremećaj, ali postoje alternativna rješenja. – Smanjenje prisustva dio je posla.

Odnosi s lokalnim partnerima su toliko čvrsti da mislim da će Saudijci ‘prostirati crveni tepih’ kako bi izašli u susret osoblju obavještajne agencije. U ovim stvarima postoji mnogo rezervnih opcija – rekao je jedan bivši službenik koji je služio na Bliskom istoku, govoreći pod uslovom anonimnosti.

Drugi bivši službenik CIA-e dodao je: – Agencija ima veliko iskustvo s ovakvim situacijama tokom godina… tako da je uništenje ureda u napadu dronom daleko manje remetilačko nego preuzimanje ambasade – aludirajući na slučaj iz 1979. godine u Teheranu, kada je 66 Amerikanaca, uključujući diplomate i pripadnike mornaričke pješadije, uzeto za taoce tokom Iranske revolucije.

Od početka napada SAD-a i Izraela na Iran, u ranim jutarnjim satima u subotu, SAD je, prema navodima Centralne komande, pogodio više od 1.250 ciljeva, dok su iranske rakete i napadački dronovi pogodili Kuvajt, Katar, Izrael, Ujedinjene Arapske Emirate i druge lokacije, uključujući civilne ciljeve. U utorak navečer, Pentagon je objavio identitete četvero američkih vojnika poginulih u napadu dronom u Kuvajtu u nedjelju: narednik prve klase Nikol Amor (Nicole) (39), narednik Deklan Koadi (Declan Coady) (20), kapetan Kodi Kork (Cody Khork) (35) i narednik prve klase Noa Titjen (Noah Tietjens) (42), svi pripadnici 103. Komande za logističku podršku, jedinice Rezervnog sastava Kopnene vojske sa sjedištem u Des Moinesu.

Još dvojica američkih vojnika poginula su u istom napadu i kasnije izvučena iz olupine. Pentagon bi njihove identitete trebao objaviti kasnije ove sedmice.

Komentarišite članak:
Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE
FISFISFISFIS

NAJNOVIJE

FIS

POVEZANE OBJAVE