Cijena sirove nafte probila granicu od 100 dolara po barelu prvi put od 2022. godine

Cijene nafte probile su granicu od 100 dolara po barelu prvi put u više od tri i po godine, jer rat u Iranu ozbiljno otežava proizvodnju i transport energenata na Bliskom istoku. Cijena barela nafte Brent, međunarodnog referentnog standarda, iznosila je 101,19 dolara ubrzo nakon nastavka trgovanja na Chicago Mercantile Exchangeu, što predstavlja rast od 9,2 posto u odnosu na zatvaranje u petak, kada je iznosila 92,69 dolara.

West Texas Intermediate (WTI), laka, slatka sirova nafta koja se proizvodi u Sjedinjenim Američkim Državama, prodavala se za oko 107,06 dolara po barelu. To je 16,2 posto više u odnosu na petak kada je zaključena na 90,90 dolara.

Obje cijene mogle bi se dodatno mijenjati kako trgovanje na tržištu bude odmicalo. Ovi skokovi uslijedili su nakon što su prošle sedmice cijene američke nafte porasle za 36 posto, a cijena Brenta za 28 posto.

Nafta je poskupjela jer je rat, sada u svojoj drugoj sedmici, zahvatio zemlje i područja ključna za proizvodnju i transport nafte i gasa iz Persijskog zaljeva. Prema podacima nezavisne istraživačke kuće Rystad Energy, kroz Hormuški moreuz se svakodnevno u prosjeku preveze oko 15 miliona barela sirove nafte, što predstavlja oko 20 posto svjetske ponude.

Prijetnja iranskim napadima raketama i dronovima gotovo je potpuno zaustavila prolazak tankera kroz taj moreuz, koji na sjeveru graniči s Iranom, a kroz koji se prevoze nafta i gas iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Iraka, Katara, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Irana. Irak, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati smanjili su proizvodnju nafte jer se skladišni kapaciteti pune zbog smanjene mogućnosti izvoza sirove nafte.

Iran, Izrael i Sjedinjene Američke Države također su napadali postrojenja za naftu i gas otkako je rat počeo, dodatno produbljujući zabrinutost za snabdijevanje. Posljednji put kada su američki terminski ugovori za naftu trgovani iznad 100 dolara po barelu bilo je 30. juna 2022. godine, kada je cijena dosegla 105,76 dolara.

Kod Brenta je to bilo 29. jula 2022. godine, kada je cijena iznosila 104 dolara po barelu. Globalni rast cijena nafte nakon što su Izrael i SAD 1. marta napali Iran uzdrmao je finansijska tržišta, podstičući strahove da bi viši troškovi energije mogli dodatno raspiriti inflaciju i dovesti do smanjenja potrošnje američkih građana, koji su glavni pokretač tamošnje ekonomije.

Cijene nafte probile su granicu od 100 dolara po barelu prvi put u više od tri i po godine, jer rat u Iranu ozbiljno otežava proizvodnju i transport energenata na Bliskom istoku. Cijena barela nafte Brent, međunarodnog referentnog standarda, iznosila je 101,19 dolara ubrzo nakon nastavka trgovanja na Chicago Mercantile Exchangeu, što predstavlja rast od 9,2 posto u odnosu na zatvaranje u petak, kada je iznosila 92,69 dolara.

West Texas Intermediate (WTI), laka, slatka sirova nafta koja se proizvodi u Sjedinjenim Američkim Državama, prodavala se za oko 107,06 dolara po barelu. To je 16,2 posto više u odnosu na petak kada je zaključena na 90,90 dolara.

Obje cijene mogle bi se dodatno mijenjati kako trgovanje na tržištu bude odmicalo. Ovi skokovi uslijedili su nakon što su prošle sedmice cijene američke nafte porasle za 36 posto, a cijena Brenta za 28 posto.

Nafta je poskupjela jer je rat, sada u svojoj drugoj sedmici, zahvatio zemlje i područja ključna za proizvodnju i transport nafte i gasa iz Persijskog zaljeva. Prema podacima nezavisne istraživačke kuće Rystad Energy, kroz Hormuški moreuz se svakodnevno u prosjeku preveze oko 15 miliona barela sirove nafte, što predstavlja oko 20 posto svjetske ponude.

Prijetnja iranskim napadima raketama i dronovima gotovo je potpuno zaustavila prolazak tankera kroz taj moreuz, koji na sjeveru graniči s Iranom, a kroz koji se prevoze nafta i gas iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Iraka, Katara, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Irana. Irak, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati smanjili su proizvodnju nafte jer se skladišni kapaciteti pune zbog smanjene mogućnosti izvoza sirove nafte.

Iran, Izrael i Sjedinjene Američke Države također su napadali postrojenja za naftu i gas otkako je rat počeo, dodatno produbljujući zabrinutost za snabdijevanje. Posljednji put kada su američki terminski ugovori za naftu trgovani iznad 100 dolara po barelu bilo je 30. juna 2022. godine, kada je cijena dosegla 105,76 dolara.

Kod Brenta je to bilo 29. jula 2022. godine, kada je cijena iznosila 104 dolara po barelu. Globalni rast cijena nafte nakon što su Izrael i SAD 1. marta napali Iran uzdrmao je finansijska tržišta, podstičući strahove da bi viši troškovi energije mogli dodatno raspiriti inflaciju i dovesti do smanjenja potrošnje američkih građana, koji su glavni pokretač tamošnje ekonomije.