U FBiH na presađivanje bubrega čeka 160 osoba; Resić: Transplant koordinatori ne rade svoj posao, dijaliza šteti…

U Bosni i Hercegovi ima 30 dijaliznih centara u kojima se dijalizira 2.600 pacijenata.

U cijeloj državi do sada je 450 osoba transplantiralo bubreg, a u Federaciji BiH na presađivanje ovog organa trenutno čeka njih 160.

Kaže to prof. dr. Halima Resić, nefrologinja i predsjednica Donorske mreže BiH, navodeći da je broj onih koji čekaju presađivanje organa sigurno i veći, ali da se zbog dugog čekanja na transplantacije, mnogi pacijenti ne prijavljuju na listu.

– Najveći problem transplantacijske medicine u FBiH je što nemamo dovoljno kadaveričnih transplantacija (presađivanje organa sa preminulog donora). Prošle godine imali smo 25 transplantacija sa živih donora, a samo jednu kadaveričnu. Transplant koordinatori u kliničkim centrima ne otkrivaju na vrijeme donore koji su doživjeli moždanu smrt, a postoje i slučajevi da familije preminulih ne daju saglasnost za darivanje organa. Zato je, rekla bih, važna promocija darivanja organa koju Donorska mreža radi u saradnji sa Udruženjem dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva, u zdravstvenim ustanovama. Mislim da je presudno da se zdravstveni radnici educiraju i šire ideju donorstva, humanosti i plemenitosti darivanja organa, jer ako ne zaživi kadaverična transplantacija, bojim se da transplantacijska medicina u FBiH nema svijetlu budućnost. Sada smo, po statistikama, na vrlo niskom nivou u odnosu na zemlje u regiji i šire, a imamo potencijalne donore – ističe Resić u povodu 14. marta Svjetskog dana bubrega.

Napominje kako se tek sad provode kvalitetne kampanje o važnosti donorstva, a razlog je, dodaje, što do sada nisu imali podršku nadležnih institucija.

– Donorska mreža i Udruženje sve su radili volonterski, a sada imamo podršku Federalnog ministarstva zdravstva i Ministarstva civilnih poslova BiH. Mi ćemo u ovom mjesecu organizirati konferenciju pod nazivom, “Etički i religijski aspekti doniranja organa” samo sa jednim razlogom da se doniranje organa omasovi – naglašava Resić.

Ovogodišnja globalna kampanja “Zdravlje bubrega za sve – briga o ljudima, zaštita planete”, po prvi put otvara važnu temu utjecaja dijalize kao terapije zamjene bubrežne funkcije na životnu sredinu.

Prema riječima Resić, cilj je ukazati na važnost preveniranja bubrežnih bolesti, ali i pokazati koliko dijaliza šteti Planeti.

– Dugogodišnja dijaliza izaziva komplikacije na svim organima, ali i troši puno vode, energije, emitira stakleničke plinove, a sve to dovodi do klimatskuh promjena. Zato je važno raditi na sprečavanju bubrežnih bolesti i povećanju transplantacija – kaže Resić.

Okidači za bolesti bubrega su: dijabetes, povišen krvni pritisak, kardiovaksularna oboljenja, starija životna dob, gojaznost, hrana bogata solju, pojedini lijekovi.

– Bubrežne bolesti tihe su ubice, jer u većini slučajeva ne daju simptome, dok se bolest ne razvije. Zato je maksimalna prevencija presudna kako bismo smanjili broj osoba na dijalizi. Zdrava prehrana i stil života presudni su u nastanku bolesti, ali i redovne kontrole kako bi se na vrijeme uočile promjene. To stalno ističem, jer u razgovoru sa našim nefrolozima, saznala sam da pacijenti kasno dolaze na preglede – zaključila je Resić.

Faktor.ba