Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine odlučio je da odbije apelaciju predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare, kojom je osporavala Zakon o plinovodu Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska. Sud je zaključio da je sporni zakon donesen u skladu s Ustavom Federacije BiH.Odluka je donesena na sjednici održanoj 12. februara, a kasnije je objavljena na službenoj internet stranici Ustavnog suda. Bradara je zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog zakona podnijela u septembru prošle godine, nakon čega je pokušala povući apelaciju, ali taj zahtjev nije prihvaćen.Sud je najprije odbio njen zahtjev za povlačenje apelacije, a zatim razmotrio sve navode koje je iznijela u vezi sa procedurom usvajanja zakona i zaključio da su oni neutemeljeni.Jedan od ključnih prigovora odnosio se na to da je zakon usvojen po hitnom postupku, što je, prema tvrdnjama Bradare, bilo suprotno pravilima propisanim Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.U svojoj odluci Ustavni sud je naveo da se opravdanost hitnog postupka ne može ocjenjivati samo na osnovu sadržaja zakona, već se mora posmatrati u kontekstu okolnosti u kojima je zakon predložen i usvajan.Sud je pritom naglasio da se podnositeljica zahtjeva u svojoj argumentaciji nije bavila konkretnim okolnostima koje su dovele do donošenja zakona po hitnoj proceduri niti razlozima koji su navedeni u obrazloženju zakonskog prijedloga.Posebno je istaknuto da je hitnost usvajanja zakona obrazložena potrebom smanjenja energetske ovisnosti Federacije BiH o jednom izvoru prirodnog plina, čime bi se, prema ocjeni predlagača, spriječilo potencijalno ugrožavanje energetskog suvereniteta države.Sudije su također razmatrale i druge prigovore iz apelacije, uključujući tvrdnje da Vlada Federacije BiH nije dala mišljenje o zakonu i da zastupnici nisu na vrijeme dobili tekst prijedloga. Ustavni sud je utvrdio da je Vlada FBiH još u februaru 2024. godine zaprimila prijedlog zakona i zahtjev za izjašnjenje, te da u slučaju hitnog postupka ne važe rokovi za dostavljanje materijala koji su propisani za redovnu proceduru.Bradara je dodatno problematizirala činjenicu da je Vlada Federacije BiH u aprilu 2024. godine usvojila zaključak prema kojem bi u parlamentarnu proceduru trebao biti upućen tekst zakona koji je pripremila Vlada, a ne verzija koju je predložio Klub SDA u Predstavničkom domu.Ustavni sud je ocijenio da je takav prigovor teško održiv, podsjećajući da je ubrzo nakon tog zaključka imenovana nova Vlada Federacije BiH, koja je iz parlamentarne procedure povukla sve zakone prethodne vlade.Sud se osvrnuo i na navode iz stenograma sjednice Doma naroda u kojima se spominje da se o temi Južne interkonekcije govori još od 2013. godine, ali bez konačnih odluka.Na kraju odluke Ustavni sud je naglasio da u ovom postupku nije bila osporavana sadržina samog zakona, niti njegove pojedinačne odredbe.Ustavni sud Federacije podsjeća da Podnositeljica zahtjeva u ovom ustavnosudskom postupku nije osporila sadržinu osporenog Zakona, niti njegovih pojedinih odredbi, što bi otvorilo pitanje njegove materijalne usklađenosti s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno kvaliteta njegovih odredbi, u pogledu čega su odgovorni ovlašteni predlagači i zakonodavac”, navodi se u odluci Ustavnog suda FBiH.