Cijene nafte ponovo porasle zbog Trampovih izjava

Cijene nafte ponovno su porasle zbog sve veće zabrinutosti oko nestašice nakon što je SAD napao ključno iransko naftno postrojenje na otoku Harg, a američki predsjednik Donald Tramp pozvao saveznike da pomognu u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza.

Novi val nasilja na Bliskom istoku dodatno je uznemirio globalna energetska tržišta.

Cijena barela nafte Brent, koja služi kao međunarodna referentna vrijednost, porasla je u ponedjeljak za 1.8 posto, na 104.98 dolara.

Američki predsjednik je u subotu izjavio da su američki napadi “potpuno uništili” veći dio otoka Harg.

U razgovoru za NBC News rekao je kako bi vojska mogla pogoditi lokaciju “još nekoliko puta, čisto iz zabave”.

Harg, osam kilometara dug koraljni otok u Perzijskom zaljevu, udaljen 43 kilometra od kopna, ključno je iransko središte za preradu nafte, preko kojeg se inače odvija 90 posto naftnog izvoza te zemlje.

Tramp je na društvenim mrežama tvrdio da je “iz obzira” izbjegao napade na naftnu i energetsku infrastrukturu na otoku te da su pogođeni isključivo vojni ciljevi.

Ipak, odluka o napadu na Harg, koji je u prve dvije sedmice američko-izraelske operacije uglavnom bio pošteđen, nije umirila strahove koji potresaju globalna tržišta.

Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih pomorskih putova na svijetu kojim inače prolazi oko petine međunarodnih zaliha nafte, gotovo je zatvoren od početka krize.

Tramp je ovog vikenda tvrdio da će “mnoge zemlje” poslati brodove kako bi pomogle u ponovnom otvaranju moreuza.

Nije precizirao o kojim se zemljama radi, ali je javno pozvao američke saveznike – Francusku, Japan, Južnu Koreju i Ujedinjeno Kraljevstvo – te Kinu da se pridruže “zajedničkim naporima” u zaštiti plovila od iranskih napada.

Reakcije su bile izrazito suzdržane.

Ministarstvo vanjskih poslova Južne Koreje saopćilo je da “razmatra različite mjere s više aspekata” kako bi pomoglo u osiguravanju ruta za transport energenata.

Ministri u Ujedinjenom Kraljevstvu razrađuju planove o slanju dronova za razminiranje, strahujući da bi slanje brodova na Trampov zahtjev moglo dovesti do eskalacije krize.

Cijene nafte ponovno su porasle zbog sve veće zabrinutosti oko nestašice nakon što je SAD napao ključno iransko naftno postrojenje na otoku Harg, a američki predsjednik Donald Tramp pozvao saveznike da pomognu u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza.

Novi val nasilja na Bliskom istoku dodatno je uznemirio globalna energetska tržišta.

Cijena barela nafte Brent, koja služi kao međunarodna referentna vrijednost, porasla je u ponedjeljak za 1.8 posto, na 104.98 dolara.

Američki predsjednik je u subotu izjavio da su američki napadi “potpuno uništili” veći dio otoka Harg.

U razgovoru za NBC News rekao je kako bi vojska mogla pogoditi lokaciju “još nekoliko puta, čisto iz zabave”.

Harg, osam kilometara dug koraljni otok u Perzijskom zaljevu, udaljen 43 kilometra od kopna, ključno je iransko središte za preradu nafte, preko kojeg se inače odvija 90 posto naftnog izvoza te zemlje.

Tramp je na društvenim mrežama tvrdio da je “iz obzira” izbjegao napade na naftnu i energetsku infrastrukturu na otoku te da su pogođeni isključivo vojni ciljevi.

Ipak, odluka o napadu na Harg, koji je u prve dvije sedmice američko-izraelske operacije uglavnom bio pošteđen, nije umirila strahove koji potresaju globalna tržišta.

Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih pomorskih putova na svijetu kojim inače prolazi oko petine međunarodnih zaliha nafte, gotovo je zatvoren od početka krize.

Tramp je ovog vikenda tvrdio da će “mnoge zemlje” poslati brodove kako bi pomogle u ponovnom otvaranju moreuza.

Nije precizirao o kojim se zemljama radi, ali je javno pozvao američke saveznike – Francusku, Japan, Južnu Koreju i Ujedinjeno Kraljevstvo – te Kinu da se pridruže “zajedničkim naporima” u zaštiti plovila od iranskih napada.

Reakcije su bile izrazito suzdržane.

Ministarstvo vanjskih poslova Južne Koreje saopćilo je da “razmatra različite mjere s više aspekata” kako bi pomoglo u osiguravanju ruta za transport energenata.

Ministri u Ujedinjenom Kraljevstvu razrađuju planove o slanju dronova za razminiranje, strahujući da bi slanje brodova na Trampov zahtjev moglo dovesti do eskalacije krize.