Evropa odbila Trampov zahtjev: “Sam riješi svoj problem”

Evropska unija uputila je jasnu poruku Donaldu Trampu da neće učestvovati u osiguravanju Hormuškog moreuza, naglašavajući da se ne radi o njenom ratu. Ministri vanjskih poslova 27 država članica okupili su se u Briselu kako bi razmotrili američki zahtjev da evropske zemlje pomognu u zaštiti ključnog pomorskog pravca, koji je Iran blokirao kao odgovor na američke i izraelske zračne napade.

Nakon višesatnih zatvorenih konsultacija, evropski diplomati odbili su mogućnost proširenja pomorske misije EU “Aspides”, ocijenivši da je riječ o problemu koji bi Sjedinjene Američke Države trebale same rješavati. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas izjavila je da postoji interes za jačanje prisustva na Bliskom istoku, ali da nije bilo spremnosti da se mandat misije promijeni i uključi Hormuški moreuz.

Naglasila je da Evropa nema interes za dugotrajne sukobe, iako su njeni ekonomski interesi pogođeni. Tokom vikenda, Tramp je upozorio da bi odbijanje Evrope moglo negativno utjecati na budućnost NATO-a, tvrdeći da je kontaktirao više država.

Također je izrazio uvjerenje da će Francuska pružiti podršku nakon razgovora s Emanuelom Makronom, dok je istovremeno kritikovao stav Velike Britanije i premijera Kira Starmera koji je odbio ulazak u širi sukob s Iranom. Oštre reakcije stigle su i iz Njemačke.

Ministar odbrane Boris Pistorius poručio je da su SAD i Izrael sami izabrali ovaj put, te da je prioritet Njemačke zaštita teritorije NATO-a. Kancelar Fridrih Merc naglasio je da NATO nije savez za intervencije, već za odbranu, uz poruku da unutar Saveza mora postojati međusobno poštovanje.

Još direktniji bio je potpredsjednik vlade Luksemburga Ksavijer Betel, koji je poručio da njegova zemlja neće pristati na pritiske iz Washingtona niti slati vojsku. S druge strane, američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker ponovio je stav da saveznici trebaju pomoći, ističući važnost sigurnosti moreuza za globalno tržište nafte.

Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte, i dalje je gotovo blokiran zbog iranskih prijetnji, što je dovelo do rasta cijena nafte iznad 100 dolara po barelu. Ipak, diplomatski izvori navode da je pokretanje šire NATO misije malo vjerovatno, jer ne postoji jedinstvena podrška među članicama, niti je riječ o direktnoj zoni odgovornosti Saveza.

Na predstojećem samitu, lideri EU trebali bi pozvati na smirivanje tenzija i uzdržanost u Iranu i širem regionu. Evropska unija uputila je jasnu poruku Donaldu Trampu da neće učestvovati u osiguravanju Hormuškog moreuza, naglašavajući da se ne radi o njenom ratu.

Ministri vanjskih poslova 27 država članica okupili su se u Briselu kako bi razmotrili američki zahtjev da evropske zemlje pomognu u zaštiti ključnog pomorskog pravca, koji je Iran blokirao kao odgovor na američke i izraelske zračne napade. Nakon višesatnih zatvorenih konsultacija, evropski diplomati odbili su mogućnost proširenja pomorske misije EU “Aspides”, ocijenivši da je riječ o problemu koji bi Sjedinjene Američke Države trebale same rješavati.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas izjavila je da postoji interes za jačanje prisustva na Bliskom istoku, ali da nije bilo spremnosti da se mandat misije promijeni i uključi Hormuški moreuz. Naglasila je da Evropa nema interes za dugotrajne sukobe, iako su njeni ekonomski interesi pogođeni.

Tokom vikenda, Tramp je upozorio da bi odbijanje Evrope moglo negativno utjecati na budućnost NATO-a, tvrdeći da je kontaktirao više država. Također je izrazio uvjerenje da će Francuska pružiti podršku nakon razgovora s Emanuelom Makronom, dok je istovremeno kritikovao stav Velike Britanije i premijera Kira Starmera koji je odbio ulazak u širi sukob s Iranom.

Oštre reakcije stigle su i iz Njemačke. Ministar odbrane Boris Pistorius poručio je da su SAD i Izrael sami izabrali ovaj put, te da je prioritet Njemačke zaštita teritorije NATO-a. Kancelar Fridrih Merc naglasio je da NATO nije savez za intervencije, već za odbranu, uz poruku da unutar Saveza mora postojati međusobno poštovanje.

Još direktniji bio je potpredsjednik vlade Luksemburga Ksavijer Betel, koji je poručio da njegova zemlja neće pristati na pritiske iz Washingtona niti slati vojsku. S druge strane, američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker ponovio je stav da saveznici trebaju pomoći, ističući važnost sigurnosti moreuza za globalno tržište nafte.

Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte, i dalje je gotovo blokiran zbog iranskih prijetnji, što je dovelo do rasta cijena nafte iznad 100 dolara po barelu. Ipak, diplomatski izvori navode da je pokretanje šire NATO misije malo vjerovatno, jer ne postoji jedinstvena podrška među članicama, niti je riječ o direktnoj zoni odgovornosti Saveza.

Na predstojećem samitu, lideri EU trebali bi pozvati na smirivanje tenzija i uzdržanost u Iranu i širem regionu.