Finska želi ukinuti vjeronauku u osnovnim školama

Finska razmatra mogućnost ukidanja vjeronauke u osnovnim školama i uvođenja jedinstvenog nastavnog predmeta u kojem bi se sva djeca upoznavala sa svim vodećim religijama i svjetonazorima.

Ministar obrazovanja i predsjednik Narodne stranke Šveđana u Finskoj Anders Adlercreutz pokrenuo je ovu inicijativu prošle godine, a radna grupa Ministarstva dala je pozitivno mišljenje prije nekoliko dana.

Već decenijama u finskim osnovnim i srednjim školama postoji nastava vjeronauke većinske religije, luteranskog kršćanstva, ali i za druge religije i etiku ako najmanje tri učenika u općini to zatraže. Tako se u javnim školama podučava katolička, pravoslavna, islamska, jevrejska i još niz drugih vjeronauka. Postoji čak i vjeronauka za pripadnike Krišnine religije, koju pohađa 479 učenika.

Helsinki uvodi reformu u augustu 2027.

Bude li Adlercreutzova inicijativa prihvaćena, sve spomenuto i različiti nereligijski svjetonazori podučavali bi se u jednom zajedničkom odgojno-obrazovnom predmetu. Helsinki je u tom pogledu već korak ispred i gradske škole počet će s podučavanjem jedinstvenog predmeta već u augustu 2027. godine.

Prema Adlercreutzu, sadašnja situacija, u kojoj se razdvajaju djeca iz različitih vjerskih zajednica i ona koja pohađaju nastavu etike, dovela je do brojnih praktičnih problema. Teško je uskladiti rasporede, a djeca se grupišu prema vjerskoj pripadnosti, iako postoji potreba za razvijanjem razumijevanja prema drugim religijama. Na zajedničkim časovima učenici bi dobili uvid i u vlastitu vjeru, ali i u vjerovanja i svjetonazore drugih učenika.

“Šta nas sprječava da organizujemo zajednički nastavni plan, u kojem luterani, pravoslavci, katolici, muslimani, hindusi i Jevreji, da spomenem samo neke religije, uče jedni od drugih? U fragmentiranoj stvarnosti teško je biti siguran da je sadašnja nastava na pravoj razini”, rekao je Adlercreutz.

Demografska stvarnost mijenja školu

Radna grupa ukazala je na činjenicu da je broj djece imigrantskog porijekla naglo porastao u posljednjim decenijama. Jedan od problema koji uzrokuje dodatne troškove jeste sve veća potreba za podučavanjem manjinskih religija. To je zakonska obaveza, koju nije uvijek jednostavno ispuniti. Finski mediji pišu kako se već dešavalo da nastavu islamske vjeronauke drže etnički finski učitelji.

Profesor vizuelne umjetnosti na Univerzitetu u Helsinkiju i član radne grupe Arto Kallioniemi kaže da dosadašnji model ne odražava stvarnost: “Ljudi sve manje idu u crkvu, stanovništvo je postalo raznolikije, a shvatanje vlastite vjere postalo je fluidnije.”

Kallioniemi smatra čudnim da djeca o životnim vrijednostima u školskoj učionici raspravljaju podijeljena u religijske grupe. Iako ni trenutna nastava vjeronauke uglavnom nije konfesionalna kateheza, odnosno cilj nije voditi djecu prema vjeri, Kallioniemi ističe da bi predloženi zajednički predmet trebao pripremati za raznolikije i multikulturalno društvo te dijalog među ljudima.

Službena statistika pokazuje da je 2024. godine u finskim osnovnim školama evangeličko-luteransku vjeronauku pohađalo 429.290 učenika, etiku 74.632, a islamsku vjeronauku 21.066 učenika. Na četvrtom mjestu je pravoslavna vjeronauka sa 11.795 polaznika.