Da li je Trump najavio “obuzdavanje” Izraela: Poručio da oni više neće napadati naftna polja u Iranu

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će Izrael obustaviti daljnje napade na iransko gasno polje Južni Pars, pod uslovom da Teheran ne uzvrati novim udarima.

Ova izjava dolazi u trenutku velike eskalacije sukoba koja je već ozbiljno uzdrmala globalna energetska tržišta.

Izraelski napad na Južni Pars, iranski dio najvećeg svjetskog rezervoara prirodnog gasa kojeg dijele s Katarom, označio je značajnu eskalaciju u tekućem bliskoistočnom sukobu. Ovaj udar je momentalno doveo do rasta cijena nafte i izazvao strah od dugoročnih poremećaja u globalnoj opskrbi energijom.

Trump je opisao da je Izrael “nasilno uzvratio” uslijed rastućih tenzija u regiji. Iako je naglasio da Sjedinjene Američke Države nisu imale prethodna saznanja o samom napadu, američki mediji prenose izvještaje koji ukazuju na to da je on ranije odobrio širu izraelsku strategiju ciljanja iranske energetske infrastrukture.

Iran je na izraelski napad odgovorio brzo, lansirajući raketne udare širom Zaljeva. Mete su uključivale katarski industrijski grad Ras Laffan, ključno čvorište koje prerađuje otprilike petinu svjetske opskrbe ukapljenim prirodnim gasom (LNG). Kompanija QatarEnergy prijavila je velika oštećenja i ogromne požare na više LNG postrojenja.

Projektili su također ispaljeni prema Rijadu, iako je Saudijska Arabija saopćila da je uspješno presrela nekoliko balističkih prijetnji i osujetila napad dronom na gasno postrojenje na istoku zemlje. U četvrtak je Iran obnovio svoje napade, ponovo uzimajući za metu katarsku gasnu infrastrukturu i saudijsku teritoriju.

U svom obraćanju Trump je upozorio da će se Izrael suzdržati od daljnjih napada na Južni Pars isključivo ako Iran ne nastavi s eskalacijom. Ipak, uputio je i oštru prijetnju: ukoliko Iran ponovo napadne Katar, Sjedinjene Američke Države bi mogle pokrenuti masovni udar direktno na to gasno polje.

On je iransku odmazdu nazvao neopravdanom, tvrdeći da Teheran nije imao potpuna saznanja o okolnostima koje su prethodile početnom izraelskom udaru.

Ova konfrontacija je drastično pojačala zabrinutost za globalnu energetsku sigurnost, posebno jer se poremećaji već osjete kroz ključne lance opskrbe. Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko petine ukupne globalne trgovine naftom, ostaje pod velikim rizikom.

Od početka sukoba prije gotovo četiri sedmice, Iran je proširio svoje mete izvan samog Izraela, uključujući američke vojne i diplomatske objekte širom regije, te je otvoreno upozorio zaljevske države da ne pružaju podršku napadima.

S obzirom na to da trenutno nema jasnog puta ka deeskalaciji, izvještaji navode da Trump razmatra raspoređivanje na hiljade dodatnih američkih vojnika na Bliski istok. Njihova misija bi uključivala osiguravanje vitalnih pomorskih ruta i garantovanje neprekidnog protoka nafte i gasa kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih koridora.

Jasno je da “obuzdavanje” Izraela nije apsolutno, već je strogo uslovljeno iranskom pasivnošću. Iako ovakav potez javno pozicionira Washington kao glas razuma koji zaustavlja daljnje izraelske udare, ova strategija zapravo stvara zaštitni štit za Tel Aviv.

Postavljanjem ultimatuma Teheranu, američka administracija de facto legitimizira prvobitni izraelski napad na Južni Pars, prebacujući cjelokupnu odgovornost za eventualni nastavak sukoba isključivo na iransku stranu. To ukazuje na pažljivo sinhronizovanu diplomatsko-vojnu igru u kojoj SAD javno preuzimaju ulogu deeskalatora, dok istovremeno čuvaju i odobravaju šire izraelske strateške interese.

Klix