Napad na Moskvu s 300 dronova: Pokušavaju da prodru i do Putinove rezidencije

Rusija je javila o “najvećem napadu dronovima” u ovoj godini na Moskvu, ali o posljedicama se nije javljalo – ništa. je sažeo informacije koje su se pojavile o tome.

Prema ruskoj novinskoj agenciji TASS, ovo je “najveći napad dronova na Moskvu” od početka godine: zvanični izvori kažu da je napad iz Ukrajine trajao cijeli vikend, od 14. do 16. marta.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin objavio je na Telegramu da je ruska protivzračna odbrana oborila ukupno 289 dronova koji su se direktno približavali Moskvi i nalazili se na drugoj liniji odbrane prema Moskvi. Prema izvještajima, na mjestu pada su bili specijalisti za spasavanje.

Neki drugi korisnici društvene mreže Telegram takođe su izvještavali o dronovima: na primjer, dronovi su prijavljeni u Troickom okrugu Moskve, u gradovima Koroljov, Dubna i Volokolamsk, kao i u Krasnopahorskom okrugu.

Međutim, nakon početnih informacija, ruski mediji gotovo da nisu izvještavali o posljedicama napada. Nije bilo izvještaja o poginulima ili povrijeđenima, niti o oštećenim zgradama, što je obično slučaj nakon masovnih napada.

Jedina vidljiva posledica trodnevnih napada bila je poremećaj rada moskovskih aerodroma. Prema Telegram kanalu ruske agencije za zrakoplovstvo Rosavijacija, 16. marta su privremeno ograničena slijetanja i polijetanja na moskovskim aerodromima Šeremetjevo, Vnukovo, Domodedovo i Žukovski, kao i na aerodromima u Kalugi, Saratovu, Kazanju, Nižnjekamsku, Kirovu i Krasnodaru.

Ali teško je shvatiti kako je tako veliki napad mogao proći bez ikakvih vidljivih posljedica. – Neprijatelj pokušava da prodre u sam centar Moskve, uključujući predsjedničku rezidenciju u Kremlju – izvještava Radar Plus, Telegram kanal koji podržava rusku agresiju i prati napade dronovima u Rusiji.

Prema ovim izveštajima, između 14. i 16. marta, 540 dronova je oboreno u ruskim regionima, uključujući 124 u Moskvi i okolini. Ukrajinski Telegram kanali obično dokumentuju velike napade na Moskvu fotografijama i video zapisima pričinjene štete.

Ali novinari nisu uspeli da pronađu takve dokaze. Ukrajinski OSINT projekat Exilenova+, koji analizira informacije iz javnih izvora, skeptičan je prema izveštajima o velikom napadu na Moskvu.

Analitičari su uspjeli da potvrde samo pojedinačne napade uz video‑materijal, među ostalim iz Labinska (regija Krasnodar) i iz Staraje Ruse (Novgorodska oblast), gdje se nalazi remontni pogon za avione.

Podaci o razmjerama napada u izvještajima ruskog Ministarstva odbrane takođe se razlikuju: na primjer, Ministarstvo je navelo da je samo u noći 16. marta 145 ukrajinskih dronova oboreno iznad 13 ruskih regiona i anektiranog Krima. Od njih je 53 uništeno iznad Moskovske oblasti, a 46 ih je letjelo direktno ka prestonici.

Kasnije su ruski mediji, pozivajući se na saopćenje Ministarstva, izvestili da su čak 494 drona uništena iznad ruske teritorije u roku od 24 sata. Ukupno, od 14. do 17. marta, Ministarstvo se pohvalilo obaranjem 183 drona samo u Moskovskoj oblasti.

Za razliku od Moskve, guverneri u drugim regionima su takođe prijavili štetu. Guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov rekao je da je dron eksplodirao u blizini socijalne ustanove u gradu Koroča.

Pet ljudi je lakše povrijeđeno, ali su odbili da budu hospitalizirani. U Brjanskoj oblasti, guverner Aleksandar Bogomaz prijavio je tri povrede.

Oštećene su tri kuće i jedan automobil. – Ovo bi mogla biti lažna vest ili grubo pretjerivanje – kaže ruski vojni analitičar Jan Matvejev o zvaničnim izvještajima.

On sumnja da bi motivi mogli biti politički. – Takvi izveštaji bi mogli poslužiti za opravdanje daljih ograničenja na internetu – kaže Matvejev.

Ističe da nakon velikih napada obično postoji mnogo fotografija i snimaka očevidaca. Činjenica da takav materijal sada nije dostupan također bi mogla biti posljedica postojećih ograničenja na mobilnim mrežama i internetu u Rusiji.

– Ako ljudi nemaju internet i ako Telegram ne radi, gotovo da nema dokaza. Ali da se nešto značajno dogodilo, ljudi bi i dalje pronašli način da objave materijal.

Po pravilu, skoro svi dokazi se pojavljuju u roku od 24 sata, većina u prvih nekoliko sati – kaže stručnjak.

Nezavisni ruski portal Agentstvo uporedio je aktuelni val napada na Moskvu s dva najveća u 2025. godini — 11. marta i 11. decembra.

U martu, kada je, kako se navodi, više od 70 dronova letjeloo iznad grada, posljedice su bile teške. Jedan dron se srušio na parking kompanije, usmrtivši radnika obezbjeđenja.

Dvije osobe su kasnije preminule u bolnici. Stambene zgrade u gradovima Ramenskoje i Vidnoje blizu Moskve takođe su oštećene.

Prema ruskim izvorima, najmanje 18 ljudi je povrijeđeno. U decembarskom napadu, u kojem je učestvovao 41 dron, nije bilo žrtava, ali je izazvao značajne poremećaje na aerodromima Vnukovo, Domodedovo, Žukovski i Šeremetjevo.

Više od 200 letova je odloženo ili otkazano. Između ostalog, avion jermenskog premijera Nikolaja Pašinjana nije mogao da sleti u Moskvu.

Čak i ako je Rusija od tada instalirala mnogo bolju protivzračnu odbranu, nikako nije jasno da gotovo da nema vidljivih posljedica najnovijeg napada. Kiril Mihajlov, koji analizira dostupne informacije, također je iznenađen:

– Ranije je bilo posljecia čak i nakon napada sa manjim brojem dronova – rekao je on Agenciji.

Navodni masovni napad dronom poklopio se sa ograničenjima mobilnog interneta u prestonici. Ipak, do sada nije bilo konkretnog objašnjenja od gradske vlade Moskve zašto…

Ali federalne vlasti već dugo povezuju poremećaje u komunikacijama sa prijetnjom koju predstavljaju dronovi. Na sastanku u Jekaterinburgu 17. marta, sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Sergej Šojgu rekao je da razvoj ukrajinskih dronova čini praktično sve regione Rusije ranjivim.

-Tempo razvoja oružja, posebno dronova, je toliko brz da se nijedan region Rusije više ne može osjećati bezbjedno – rekao je on.

Slične poruke stižu i iz Kremlja: portparol Dmitrij Peskov rekao je da ograničenja mobilnog interneta mogu ostati na snazi koliko god je potrebno kako bi se zaštitili građani.

Predsjednik Vladimir Putin je ranije rekao da regionalni poremećaji komunikacija mogu biti neophodni kako bi se ljudi zaštitili od napada dronovima.

Mihail Kljumarjov iz Društva za zaštitu interneta rekao je za Deutsche Welle da dronovi zaista mogu da koriste mobilnu mrežu za prenos podataka i korekciju kursa, ali ova funkcija nije neophodna.

Savremeni dronovi mogu da održavaju unaprijed određenu putanju čak i bez pristupa internetu jer koriste satelitsku navigaciju i druge sisteme za korekciju kursa.

-Dakle, dronovi nastavljaju da lete svojom unapred određenom putanjom čak i bez pristupa internetu – rekao je šef organizacije koja se zalaže za slobodan, otvoreni internet u Rusiji.

Rusija javlja o najvećem napadu dronovima ove godine.Nema izvještaja o posljedicama napada na Moskvu.