Član Odbora za vanjsku politiku EP Tonino Picula: BiH ovog trenutka šalje vrlo lošu poruku

BiH je prije dvije godine, 21. marta 2024., dobila preporuku Evropske komisije o otvaranju pristupnih pregovora s Evropskom unijom. 

Danas, od onog „ovo zeleno svjetlo je najzelenije koje smo ikad dobili“, kako je govorio ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, što se Brisela tiče BiH je opet u crvenom.

Ne pomaže ništa

Pozitivnih vijesti za građane naše zemlje nema, koliko god se EU trudila da političare natjera na napredak. BiH se u posljednjem izvještaju Evropskog parlamenta opisuje kao – zarobljena država.

Prema riječima zastupnika u EP i člana AFET-a Tonina Picule, bila je to dobra prilika i za usporedbu situacije u BiH s ostalim državama, ali za BiH doista nije bilo lijepe riječi od izvjestitelja Ondreja Kolara.

– Moja ocjena je da tu nema velikog iznenađenja u odnosu na izvještaj Marte Kos iz oktobra prošle godine, jer se ništa posebno dobro u BiH nije dogodilo – kaže Picula.

On je uporedio situaciju u BiH s onom u Crnoj Gori i Ukrajini, kao tri zemlje koje žele postati članice EU. Crna Gora je zatvorila još jedno pregovaračko Poglavlje 21 i sve su prilike da će u dogledno vrijeme BiH, pored Hrvatske, dobiti još jednog susjeda koji će biti član EU, napominje Picula. Ukrajina je u ratu, na nju je izvršena invazija i ona je tako očito važna EU da se za nju pokušavaju napraviti neke inovativne metode pregovaranja.

– BiH ne pomažu ni klasično, ni inovativno postupanje. Zemlja ovog trenutka šalje jednu vrlo lošu poruku. Da je kojim slučajem BiH danas članica EU, ona bi stalno blokirala i sebe, i druge, a vidimo šta se događa kad Mađarska ili Slovačka stanu na put nekim zajedničkim odlukama. Za BiH zaista nije dobro da vlada percepcija da je zemlja toliko iznutra podijeljena da bi, kao članica EU, bila jedna krizna tačka za cijelu EU – ističe Picula.

Niše Dejtona

Dodaje da BiH ne pomaže ni činjenica da je najzapadnija država kandidatkinja, zato što se u njoj obnavljaju samo krize. Smatra da je BiH najprije potrebna nova metodologija pregovora unutar države, kako bi dogovorila usvajanje potrebnih zakona i imenovala glavnog pregovarača, jer kriteriji proširenja postepeno se mijenjaju.

– Puno se govori o malignim utjecajima Rusije, možda i nekih drugih izvanevropskih faktora, ali mislim da su jednako opasni ili puno opasniji maligni utjecaji iznutra. Čini mi se da je Dejton, na neki način, nastavak sukoba političkim sredstvima. Svi su se dobro snašli u nišama Dejtonskog sustava i njima je dobro, jer ima pozicije koje im jamče utjecajnost, pa je reformiranje države zapravo opasnost, da te pozicije dođu u pitanje. Neki od njih rado će iznositi parole o EU, ali će malo učiniti da se zemlja reformira. Drugi otvoreno, kao Dodik, odbacuju EU, jer bez obzira na sudske presude i dalje vrlo udobno politički djeluju, upravo na retorici kojom truju ljude – kaže Picula.

Zato je, naglašava, opasniji taj maligni utjecaj političara unutra, koji ne žele učiniti više da država, barem povremeno, otkloni neku prepreku, kako bi EU mogla nastaviti biti blagonaklona prema BiH.

Sljedeća šansa

Dok SAD posežu za Grenlandom, odjednom se Island, koji je prekinuo pregovore 2013. godine, vraća za pregovarački stol. Sad je pitanje hoće li Island, uz Crnu Goru koja ima veliku ambiciju da do 2028. postane članica EU, dinamizirati politiku proširenja i ima li tu BiH šansu da se izdigne iz trenutnog stanja.

– Nisam u to siguran upravo zbog otpora tih veto skupina iz BiH, da su oni spremni iskoristiti bilo kakvu geopolitičku pogodnost kako bi zemlju s margina pregovaračkog procesa stavili u nekakav mainstream. Ali možda će se prilika pružiti koncem ove ili početkom iduće godine – dodaje Picula.

avaz