Planirane strateške rezerve dok cijene divljaju: Šta bi donio austrijski model za naftu?

Vlada Austrije ima vlastita preduzeća, a nafta u spremnicima zapravo pripada distributerima i uvoznicima. To je način koji Vlada FBiH pokušava postići kroz Terminale, zajedno s distributerima nafte u BiH. Cilj je da se formiraju strateške rezerve koje bi služile građanima, hitnim službama i ključnim institucijama u slučaju potpunog prekida snabdijevanja.

Prema planovima, javno-privatno partnerstvo bi omogućilo stvaranje zaliha u trenucima povoljnih cijena na svjetskom tržištu. Time bi se dugoročno osigurala energetska stabilnost Federacije BiH, ali i države.

Uvoznici zainteresovani

– To je dobra opcija jer mi nemamo rafineriju i kada nemate rafineriju onda su naftni terminali jedini garant neke stabilnosti da ćete imati dovoljno energenata ukoliko se desi poremećaj. Mislim da će se to dobro pokazati. U stalnom smo kontaktu sa uvoznicima i oni su zainteresovani. Malo je nezgodna situacija trenutno jer su cijene nafte otišle u nebo, ali sam ubijeđen da će po stabilizaciji cijena biti iskorištena šansa da se stvore rezerve – pojašnjava predsjednik Uprave Terminala FBiH Damir Kreso za „Avaz“.

Austrijski model podrazumijeva niz mjera u vezi regulacije cijena goriva, napominje ekonomski stručnjak Admir Čavalić.

– Ono što se brzo može primjeniti na nivou entiteta jeste kontrola dinamike promjene cijene. Konkretno, da se promijeni satnica na 12.00, odnosno podne. To jača transparentnost i predvidljivost na tržištu, uz manju volatilnost – kazao je.

Čavalić: Bitno da nema favorizacija. Facebook

Kada je, pak, riječ o strateškim rezervama goriva, to je dugoročni proces i tek se može realizovati kroz par godina. Naglašava i navodi da je u svemu bitno da nema nekih favorizacija, zakulisnih radnji i slično.

Jeftiniji transport

Kreso pojašnjava da bi se prema ovom modelu nafta transportovala putem željeznice što je brže, efikasnije, ekološki prihvatljivije, a cijene bi bile stabilnije.

– Eventualni poremećaji uzrokovani promjenama cijena ne bi se odmah reflektovali na način da se jedna pumpa isprazni dok je gorivo 2,5 marke, pa da sljedeći ulaz bude 3 marke. Ovo što mi sada u Bosni i Hercegovini doživljavamo dešava se zato što nemamo rezerve u velikom obimu. Znate, kada nekoj pumpi nestane goriva, ona može ili zatvoriti pumpu ili dovući gorivo po najnovijoj cijeni. Vlasnik pumpe će onda dovući gorivo da pumpa ne bi bila zatvorena, jer bi to izazvalo šok i nestašicu među građanima. Međutim, ta cijena je, u pravilu, mnogo viša – objasnio je Kreso.

Kreso: BiH ima male naknade. Facebook

Da imamo terminale, kako kaže, gorivo bi se povlačilo iz starih zaliha, po staroj cijeni i ono bi se koristilo sve dok se ne pokaže trenutak da se te zalihe obnove novom, eventualno nižom cijenom.

Male naknade

Na pitanje da li imamo kapacitete da stvorimo naftne rezerve, Kreso je kazao da je to proces koje i daleko bogatije zemlje od BiH grade godinama.

– Naš osnovni problem je što imamo male naknade. Imamo jedan fening, i to na pola države. Hrvatska ima 5 feninga, ima svoju rafineriju i ima 10 terminala. Srbija ima svoju rafineriju, ima sigurno 5-6 velikih terminala, ima 4 feninga. Crna Gora, koja nema rafineriju ima 6 feninga – uporedio je Kreso za „Avaz“.

avaz