Podijeljeno 90.000 donorskih kartica, ali prepreke i dalje postoje

Cilj skupa bio je otvoriti stručni i društveno odgovoran dijalog o donorstvu, s fokusom na etičke, religijske, medicinske i društvene aspekte.

Istaknuto je da u BiH i dalje postoje prepreke poput nedovoljne informisanosti, etičkih dilema, religijskih uvjerenja i nedostatka povjerenja u zdravstveni sistem, što utiče na nizak broj donora i transplantacija.

Predsjednica Donorske mreže BiH akademkinja prof.dr. Halima Resić naglasila je da kampanje daju konkretne rezultate i da interes građana raste.

Donorska kartica nije zakonska obaveza, već izraz dobre volje da želite pomoći drugima – kazala je ona.

Dodala je da kvalitetne kampanje imaju ključnu ulogu, posebno u edukaciji porodica koje u najtežim trenucima trebaju dati saglasnost za doniranje organa.

Važno je da građani razumiju značaj donorstva i da, kada dođe do takvih situacija, daju saglasnost kako bi organi ostali u zemlji i spasili živote – istakla je Resić.

Ukazala je i na specifičnost BiH, gdje su potencijalni donori često mlađe životne dobi, za razliku od zapadnoevropskih država.

Predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH Tomislav Žuljević istakao je da je transplantacija najefikasniji, a često i jedini način liječenja.

Dijaliza bi trebala biti samo prelazni period do transplantacije – rekao je Žuljević.

Podijelio je lično iskustvo, bio je na dijalizi 14 mjeseci, a danas živi već 19 godina s transplantiranim organom i želi da svi dobiju tu šansu.

Ipak, broj transplantacija u BiH i dalje je nizak, a kako je Žuljević kazao, prošle godine urađeno je samo 16 transplantacija, dok Hrvatska uradi oko 300 godišnje.

Moramo razvijati svijest o donorstvu ako želimo napredak i ulazak u Eurotransplant – poručio je Žuljević.

Na konferenciji je istaknuto i da religijske zajednice u velikoj mjeri podržavaju donorstvo.

Profesorica Zorca Maros predaje moralnu teologiju i bioetiku na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, gdje se obrađuje i tema doniranja organa.

Katolička crkva doniranje organa smatra vrhuncem ljubavi prema bližnjemu i najvišim oblikom altruizma, jer je riječ o nesebičnom činu bez osobnog interesa, često između ljudi koji se međusobno ne poznaju.

Zabranjuje se doniranje organa povezanih s biološkim i psihološkim identitetom poput mozga i reproduktivnih organa, kao i presađivanje fetalnih ćelija i organa ako je povezano s pobačajem.

Profesor Senad Ćeman, s Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu navodi da je stav Islamske zajednice sličan stavovima međunarodnih islamskih pravnih akademija: doniranje i transplantacija organa su načelno dopušteni, ali uz jasno određene uvjete.

S druge strane, strogo je zabranjena kupovina i prodaja organa, jer čovjek u islamskom pravu ne može biti predmet trgovine – naglasio je Ćeman.

Također, dodao je, zabranjena je transplantacija vitalnih organa bez kojih donor ne može živjeti poput srca i jetre, dok je doniranje organa poput bubrega dopušteno.

Zabranjena je i transplantacija reproduktivnih organa te svega što utiče na promjenu DNK, zbog zaštite potomstva.

Posebno se naglašava i poštivanje dostojanstva tijela, pa nije dopušteno unakaženje tijela niti uzimanje organa bez pristanka, a kosti se mogu donirati, ali se ne smiju lomiti – naveo je Ćeman.

Na konferenciji je zaključeno da su edukacija, jačanje povjerenja u zdravstveni sistem i otvoren dijalog između medicine, religije i društva ključni za povećanje broja donora i razvoj transplantacijske medicine u BiH.

Konferenciju su organizovali Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u BiH, uz podršku Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Ministarstva civilnih poslova BiH, Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH i Donorske mreže BiH.