Trump je naveo pet ciljeva koje želi postići u Iranu: Nakon mjesec dana rata niti jedan nije ostvario

Predsjednik SAD-a Donald Trump naveo je pet ciljeva koje Washington želi postići prije okončanja rata s Iranom. Sada, mjesec nakon početka sukoba, sugerirao je da bi se SAD uskoro mogao početi “povlačiti” iz operacije, iako neki od ključnih ciljeva ostaju nedefinisani ili neispunjeni.

Trump je prošle sedmice izložio pet ciljeva masivne zračne kampanje. To je više od četiri cilja koje je njegov tim nabrajao od početka rata 28. februara (i od tri koja su generalno navodili Pentagon i državni sekretar Marco Rubio). Iako Trumpova administracija ponavlja da su njeni ciljevi jasni i nepromijenjeni, lista prioriteta se širila i mijenjala kako je rat sve jače pogađao globalnu ekonomiju, testirao savezništva i otvorio brojna pitanja o planiranju sukoba, njegovom opravdanju i posljedicama.

Prema većini procjena, udari SAD-a i Izraela značajno su degradirali vojne kapacitete Irana i ubili veći broj visokih zapovjednika. No ti taktički uspjesi ne znače nužno da su ostvareni svi strateški ciljevi predsjednika.

Dio ciljeva izuzetno je teško dostižan, a ukoliko se SAD povuče s nedovršenim zadacima i dok je Islamska revolucionarna garda i dalje na vlasti, Trump bi se mogao suočiti s političkim posljedicama kod kuće i globalnim reperkusijama u vezi s tim šta je zaista postignuto njegovom odlukom da pokrene rat po izboru, koji je preokrenuo odnose na Bliskom istoku i uzdrmao svjetsku ekonomiju.

Trump i Bijela kuća insistiraju da operacija ide dobro i po planu. “Veoma smo blizu ispunjavanju ključnih ciljeva Operacije Epic Fury i ova vojna misija se nastavlja neometano”, rekla je novinarima ove sedmice glasnogovornica Karoline Leavitt, dodajući da je operacija “ispred rasporeda i da se odvija izuzetno dobro”.

U nastavku slijedi pregled ciljeva koje je iznio Trump i gdje se trenutno nalaze:

Jedan od glavnih ciljeva koje je predsjednik naveo u odnosu na Iran bio je “uništiti njihove rakete i sravniti njihovu raketnu industriju sa zemljom”.

Administracija tvrdi da je taj kapacitet značajno umanjen. No Iran i dalje ispaljuje rakete i dronove, uključujući i serije baražnih napada na Izrael u trenutku kada je Trump tvrdio da su pregovori s Teheranom u toku.

Trump je u četvrtak u Bijeloj kući rekao da je oko 90 posto iranskih raketa i lansera uništeno, te da su dronovi i fabrike u kojima se proizvode dronovi i rakete “značajno svedeni”.

Prije prošle sedmice, predsjednik i njegova administracija ovaj su cilj nekada navodili kao samostalan, opisujući ga kao nastojanje da se “sravni njihova raketna industrija sa zemljom”. U drugim navratima je ovaj element potpuno nestajao s liste. Pentagon ga je uglavnom podveo pod prvi cilj – uništavanje iranskog raketnog kapaciteta.

Centralna komanda SAD-a navela je da su mete u Iranu uključivale pogone za proizvodnju oružja te postrojenja za proizvodnju raketa i dronova. Ipak, iranski napadi na susjede u Zaljevu i Izrael se nastavljaju.

SAD i Izrael brzo su uspostavili zračnu nadmoć nad Iranom i u velikoj mjeri lete nebojom osporavani. Ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je u četvrtak da su SAD oštetile ili uništile više od 150 iranskih plovila.

Nakon što je američka podmornica početkom marta torpedom potopila jedan iranski ratni brod, još dva plovila – IRIS Bushehr i IRIS Lavan – uplovila su u luke na Šri Lanki i u Indiji kako bi zatražila pomoć tih država. Nema naznaka iz Washingtona da su od tada potopljeni ili zarobljeni.

Revolucionarna garda posjeduje i vlastitu mornaricu koja se oslanja na manja plovila za tzv. roj napade i polaganje mina. Nije jasno koliki dio te sile je preostao, niti da li je postavila mine. No iranske rakete i dalje remete pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz.

Trump je u protekloj godini napravio izrazit zaokret nakon što je u junu proglasio da su SAD “obrisale” iranski nuklearni program, da bi njegovi savjetnici potom upozoravali kako je Teheran samo nekoliko sedmica udaljen od bombe – čime su opravdavali trenutne operacije.

Iranski državni mediji saopćili su da su u petak napadnuti njihovi nuklearni objekti. Pogodeni su postrojenje za tešku vodu i pogon za proizvodnju žutog kolača, a Izrael je naknadno potvrdio da stoji iza tih udara.

Izrael je ranije objavio napade na druge ciljeve povezane s nuklearnim programom, uključujući i likvidaciju jednog od vodećih iranskih nuklearnih naučnika.

Jedno od najvažnijih otvorenih pitanja u ovom ratu jeste da li će Trump pokušati zaplijeniti ili uništiti oko 970 funti obogaćenog uranija kojim Teheran raspolaže, a koji bi se potencijalno mogao iskoristiti za izradu nuklearnog oružja.

Trump je prvi put u ponedjeljak rekao da će SAD preuzeti taj uranij, za koji se vjeruje da je zakopan duboko ispod planinskog kompleksa. No naznačio je da bi se to desilo ukoliko Washington postigne neku vrstu dogovora s Iranom da se dozvoli preuzimanje. Bez iranske dozvole, riječ je o izuzetno rizičnoj misiji, upozoravaju stručnjaci, koja bi zahtijevala značajno raspoređivanje američkih kopnenih snaga unutar Irana.

Trump je u nedavnoj objavi na društvenim mrežama dodao i peti cilj SAD-a: “Zaštititi, na najvišem nivou, naše saveznike na Bliskom istoku, uključujući Izrael, Saudijsku Arabiju, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Kuvajt i druge. Hormuški moreuz će, po potrebi, morati čuvati i nadzirati druge države koje ga koriste – Sjedinjene Države neće!”

SAD već drže hiljade vojnika u bazama i na drugim lokacijama u regionu. Nije jasno koliko je daleko Trump spreman ići u zaštiti bliskoistočnih saveznika od prijetnji, a Iran i dalje ima kapacitete za napade na te zemlje. Nije jasno ni koliko je daleko Washington spreman ići u osiguravanju plovnosti Hormuškog moreuza. Trump je više puta mijenjao stav o tome da li SAD treba da imaju ulogu u nadzoru tog strateški važnog prolaza. Ponovo je produžio rok Iranu da ponovo otvori Hormuški moreuz ili se suoči s napadima na elektrane, sada mu dajući rok do 6. aprila.

Trump je od početka rata govorio o promjeni režima, pozivajući iranski narod da “preuzme vlast” nakon što su Izrael, uz američku pomoć, izveli napade u kojima su ubijeni iranski vrhovni vođa i veći dio vrhuške režima.

On i njegova administracija, međutim, nikada nisu eksplicitno naveli smjenu režima kao zvanični cilj u Iranu, iako je jasno da žele okončati 47-godišnju vladavinu represivne teokratije.

Trump je u četvrtak u Bijeloj kući rekao da je režim “uglavnom desetkovan”.

“Zaista se može reći da imamo promjenu režima, jer su oni pobijeni”, izjavio je u intervjuu za Fox News Channel.

Sada SAD tvrde da vode razgovore s elementima iste iranske vlasti kako bi što brže okončali sukob i ponovo otvorili Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj. Iran, međutim, u javnim istupima i dalje insistira da ne pregovara s Bijelom kućom.

A prva Trumpova očekivanja kada je riječ o iranskom narodu zasad ostaju neispunjena.

Zvaničnici administracije u posljednje vrijeme malo govore o ovom cilju, koji je predsjednik opisao kao nastojanje da se “teroristički proxyji u regiji više ne mogu destabilizirati regiju ili svijet i napadati naše snage” te da se “osigura da iranski režim ne može nastaviti naoružavati, finansirati i usmjeravati terorističke armije izvan svojih granica”.

Dok su SAD napadale milicije povezane s Iranom u Iraku, a čini se da Izrael širi operacije protiv Hezbollaha u Libanu, administracija nije ponudila detalje o tome kako planira trajno zaustaviti podršku Teherana naoružanim grupama.

Bijela kuća je u saopćenju poručila da ostaje ključni cilj osigurati da iranske proxy grupe više ne mogu dodatno destabilizirati region te da se “proxyji jedva i bore jer je naša američka vojska toliko snažna i smrtonosna”.