Iranski utjecaj u BiH: Kulturni centri, škole i tiha propaganda za osvajanje bosanskih duša

Koje slabo gledana televizija prvi i najvidljiviji kanal iranskog prisustva, onda su kulturne i obrazovne institucije njegov dugoročni temelj. Upravo tu Iran u Bosni i Hercegovini djeluje najtiše – ali i najupornije.

Afirmacija islamske države

U Sarajevu već godinama djeluje Iranski kulturni centar, koji organizira izložbe, filmske projekcije, promocije knjiga i različite kulturne događaje. Na prvi pogled, riječ je o standardnoj kulturnoj diplomatiji kakvu provode mnoge države. Međutim, razlika je u sadržaju i kontekstu – programi su gotovo isključivo usmjereni na afirmaciju iranskog društvenog modela, uz naglašenu ideološku komponentu.

Kultura, u tom smislu, nije neutralna. Ona postaje produžetak politike.

Sličnu funkciju imaju i obrazovne institucije. Posebnu pažnju javnosti privukao je Perzijsko-bosanski koledž nadomak Sarajeva, u vlasništvu Islamske Republike Iran. Fotografije iz škole na kojima se vidi portret Kasema Solejmanija (Qasem Soleimani) otvorile su pitanje kakve se vrijednosti i simboli prenose učenicima.

Iako uprava škole izbjegava javne odgovore, činjenica da se u obrazovnom prostoru pojavljuju figure koje su na Zapadu označene kao sigurnosna prijetnja, jasno ukazuje da ovdje nije riječ samo o obrazovanju, već i o ideološkom pozicioniranju.

Iranski utjecaj u BiH ne ide direktno kroz političke stranke – tu je, kako pokazuju i analize, uglavnom slab i ograničen. Umjesto toga, djeluje kroz mrežu vjerskih, humanitarnih i nevladinih organizacija.

Tokom i nakon rata, Iran je u BiH izgradio određeni broj kontakata unutar religijskih i humanitarnih struktura. Danas su ti kanali znatno suženi, dijelom i zbog pritiska Zapada, ali nisu potpuno nestali.

Dio tog utjecaja održava se kroz stipendije, obrazovne razmjene i vjerske programe. Mladi ljudi iz BiH povremeno odlaze na školovanje u Iran, gdje, osim formalnog obrazovanja, dolaze u kontakt i s ideološkim narativima režima. To nije masovna pojava, ali jeste kontinuirana.

I upravo u tom kontinuitetu leži ključ: iranski pristup nije zasnovan na brzom političkom prodoru, nego na dugoročnom oblikovanju percepcije kroz male, ali stabilne kanale.

Ti kanali potom jednog dana dovode do demonstranata koji organizuju proteste za Iran i u javnost plasiraju najpozitivniju sliku o njegovom režimu.

Na političkom nivou, odnosi BiH i Irana danas su – formalno gledano – korektni, ali suštinski marginalni. Postoje bilateralni sporazumi, povremene posjete i diplomatski kontakti, ali bez ozbiljnijeg strateškog partnerstva.

Ipak, pojedini potezi povremeno izazivaju pažnju. Susreti bh. zvaničnika s iranskim predstavnicima, poput vojnog izaslanika ili vladinih glasnogovornika, redovno izazivaju reakcije zapadnih partnera.

To pokazuje da Iran, iako slab u ekonomskom i političkom smislu u BiH, ostaje osjetljivo pitanje u širem geopolitičkom kontekstu.

Jer Bosna i Hercegovina nije izoliran prostor – ona je dio šireg sigurnosnog i političkog sistema u kojem se svaki kontakt s akterima pod sankcijama pažljivo prati.

Ograničen domet, ali jasna namjera

U konačnici, iranski utjecaj u Bosni i Hercegovini danas je – realno – ograničen. Nema značajne ekonomske razmjene, nema političkih savezništava, niti ozbiljnog društvenog uporišta.

Ali to ne znači da ne postoji.

On se ne manifestira kroz spektakularne poteze, nego kroz niz sitnih, gotovo neprimjetnih aktivnosti: medijski sadržaj, kulturne programe, obrazovne inicijative i simboličke poruke.

To je „soft power“ u svom najčišćem obliku – spor, strpljiv i često potcijenjen. I možda upravo zato opasan.

Tihi utjecaj

Jer dok se pažnja javnosti fokusira na velike sile i otvorene sukobe, utjecaj koji se gradi tiho – kroz sadržaj, obrazovanje i narative – ostaje ispod radara. A upravo tu se dugoročno oblikuju stavovi. U vremenu kada se geopolitika sve više seli iz institucija u medije, kulturu i svakodnevni život, pitanje iranskog prisustva u BiH više nije samo pitanje vanjske politike. To je pitanje informacione sigurnosti. I pitanje ko zapravo priča priču koju slušamo.