Zatvaranje Hormuškog moreuza: Evropa suočena sa poskupljenjima i nestašicama

otovo potpuno zatvaranje Hormuškog moreuza izazvalo je globalni šok na energetskim tržištima. Cijene nafte i plina porasle su naglo, a strah od nestašica i dalje raste.

Sukobi SAD-a i Izraela s Iranom, te iranski odmazdni napadi na energetsku infrastrukturu u Zaljevu, doveli su do ozbiljne eskalacije napetosti. Kroz ovaj tjesnac prolazi između četvrtine i trećine globalnih pošiljki nafte i oko petine ukapljenog prirodnog plina (LNG). Posljedice su već vidljive, cijene plina skočile su oko 70%, a nafte oko 50%, što EU dodatno košta oko 13 milijardi eura.

Procjenjuje se da su iranski napadi oštetili 30–40% rafinerijskih kapaciteta u Zaljevu, uklanjajući oko 11 miliona barela nafte dnevno s tržišta. Cijena Brent nafte porasla je na 119 dolara po barelu, uz mogućnost daljnjeg rasta.

EU je relativno manje ovisna o sirovoj nafti iz Bliskog istoka (oko 8%), ali značajno ovisi o dizelu i avionskom gorivu iz te regije. Dodatni problem je preusmjeravanje LNG-a prema Aziji, gdje su kupci spremni platiti više.

Popravak infrastrukture mogao bi trajati mjesecima, a potpuna obnova i do tri godine. Iako se sukob brzo smiri, posljedice na cijene i ekonomiju mogle bi se osjećati još dugo.

Međunarodna agencija za energiju pustila je 400 miliona barela iz strateških rezervi, dok Saudijska Arabija pokušava povećati izvoz alternativnim rutama. Iran prijeti novim napadima, uključujući moguće udare na desalinizacijska postrojenja, što bi dodatno pogoršalo krizu.

EU trenutno ima zalihe nafte za najmanje 90 dana i značajne rezerve plina. Države uvode različite mjere, Italija traži dodatne isporuke plina, Belgija nove LNG dobavljače, dok Hrvatska smanjuje poreze i subvencionira gorivo. 

Slovenija je uvela racionalizaciju goriva, a Austrija ograničila marže. Razmatraju se i šire mjere poput ograničenja cijena nafte i dodatnog oporezivanja energetskih kompanija.