Svjetska naftna kriza pretvara se u krizu svega, Korejanci panično kupuju vreće za smeće

Svijet se suočava s ozbiljnom prijetnjom novom energetskom krizom, dok poremećaji u snabdijevanju naftom počinju imati domino-efekat na globalnu ekonomiju.

Glavni uzrok krize je eskalacija sukoba na Bliskom istoku i zatvaranje Hormuškog moreuza – jedne od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte. Ovim uskim pomorskim prolazom prolazi oko 20% globalne ponude nafte, a njegovo blokiranje već izaziva ozbiljne poremećaje na tržištu energenata, piše CNN.

Cijene sirove nafte već su naglo skočile, prelazeći 100 dolara po barelu, uz upozorenja analitičara da bi mogle rasti i dalje ako se kriza nastavi.

Ovo povećanje cijena ne utiče samo na gorivo. Nafta je ključna sirovina za proizvodnju plastike, hemikalija, transport i poljoprivredu što znači da bi poskupljenja mogla zahvatiti gotovo sve proizvode, od hrane do elektronike.

Kako troškovi energije rastu, kompanije širom svijeta već počinju prebacivati dodatne troškove na potrošače. To znači: skuplje gorivo i transport, rast cijena hrane, povećanje troškova proizvodnje i potencijalni rast inflacije.

U nekim zemljama već se bilježe nestašice goriva i panična kupovina, dok vlade razmatraju hitne mjere kako bi stabilizovale tržište.

U Južnoj Koreji, gdje ljudi panično kupuju vreće za smeće, vlada je ohrabrila organizatore događaja da minimiziraju upotrebu predmeta za jednokratnu upotrebu. Tajvan je pokrenuo telefonsku liniju za proizvođače kojima je ponestalo plastike, dok su uzgajivači riže rekli lokalnim medijima da bi mogli povećati cijene jer ne mogu nabaviti vakuumski zatvorene vreće.

U Japanu je naftna kriza izazvala strahove da pacijenti s hroničnim zatajenjem bubrega neće imati adekvatno liječenje zbog nedostatka plastičnih medicinskih cijevi koje se koriste u hemodijalizi. Malezijski proizvođači rukavica kažu da nestašica naftnog nusproizvoda potrebnog za proizvodnju gumenog lateksa ugrožava globalne zalihe medicinskih rukavica.

“Ovo se vrlo, vrlo brzo prelijeva na sve: pivo, rezance, čips, igračke, kozmetiku”, rekao je Dan Martin iz konsultantske kompanije koja pomaže međunarodnim partnerima da se prošire u Aziji.

Naftni derivati ​​su također potrebni za proizvodnju ljepila za obuću i namještaj, industrijskih maziva za mašine i rastvarača za boje i procese čišćenja.

Previranja na tržištu roba i u proizvodnji vrše pritisak na globalnu inflaciju i opterećuju ekonomski rast. Proizvođači plaćaju više za energiju i sirovine, što utiče na profitne marže i počinje da povećava cijene za potrošače. Rastući troškovi goriva otežavaju putovanja i logistiku, dok bi ograničene zalihe drugih materijala sa Bliskog istoka, poput gnojiva i helija, mogle dovesti do skuplje hrane i elektronike.

Prema podacima Međunarodna agencija za energiju, trenutna situacija predstavlja najveći poremećaj u snabdijevanju naftom u historiji globalnog tržišta.

Analitičari upozoravaju da bi dugotrajan prekid isporuka mogao dovesti do globalne recesije, dodatnog rasta inflacije i poremećaja u lancima snabdijevanja.

Kako bi ublažile posljedice, pojedine zemlje već razmatraju korištenje strateških rezervi nafte i traženje alternativnih ruta snabdijevanja. Međutim, stručnjaci upozoravaju da takve mjere mogu imati samo kratkoročni efekat.

Ako se kriza produbi, svijet bi se mogao suočiti s ekonomskim posljedicama kakve nisu viđene još od naftnih šokova 1970-ih.